Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

Komentari robne razmjene Decembar 2014


Datum: 20.01.2015. godine


STATISTIKA ROBNE RAZMJENE SA INOSTRANSTVOM

KOMENTAR ZA MJESEC DECEMBAR 2014. GODINE



U mjesecu decembru 2014. godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom u vrijednosti od 2 136,7 miliona KM, od čega se na izvoz odnosi 731,4 miliona KM ili 34,2 %, a na uvoz 1 405,2 miliona KM ili 65,8 %.


U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u posmatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 52,1 %.

U periodu 01.-12. 2014. godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 8 683,8 miliona KM, što je za 3,6 % više u odnosu na isti period prethodne godine.


U periodu 01.-12. 2014. godine, ostvaren je uvoz u vrijednosti od 16 199,3 miliona KM, što je za 6,8 % više u odnosu na isti period prethodne godine.


U istom periodu procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 53,6 %.


U periodu 01.-12. 2014. godine, BiH je u robnom prometu sa inostranstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti od 7 515,5 miliona KM što je za 10,7 % više nego u istom periodu prethodne godine. Posmatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u periodu 01.-12. 2014. godine, najveći deficit je ostvaren u odsjeku 33 «Nafta i naftni derivati» u vrijednosti od 1 706,7 miliona KM (što je za 10,7 % manje nego u istom periodu prethodne godine) i u odsjeku 78 «Cestovna vozila » u vrijednosti od 704,8 miliona KM (što je za   9,9 % više nego u istom periodu prethodne godine). Najveći suficit u periodu 01.-12. 2014. godine je ostvaren u odsjeku 82 «Namještaj i dijelovi» u vrijednosti od 702,2 miliona KM (što je za 2 % više nego u istom periodu prethodne godine). Strukturu bilansa po određenim odsjecima SMTK klasifikacije možete vidjeti u tabeli priloženoj uz komentar.

U pogledu geografske distribucije robne razmjene BiH sa inostranstvom, moguće je navesti sljedeće:


U mjesecu decembru 2014. godine, najviše se izvozilo u Italiju i to u vrijednosti od 90,6 miliona KM, što je u procentima 12,4 % od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom mjesecu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 79 miliona KM, što je u procentima 10,8 % od ukupnog izvoza.


Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu decembru 2014. godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 471,7 miliona KM, što je u procentima 64,5 % od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 138,2 miliona KM, što je u procentima 18,9 % od ukupnog izvoza.

U periodu 01.-12. 2014. godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 1 317,5 miliona KM, što je u procentima 15,2 % od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom periodu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 955 miliona KM, što je u procentima 11 % od ukupnog izvoza.





Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u periodu 01.-12. 2014. godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 6 268,6 miliona KM, što je u procentima 72,2 % od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 1 358,2 miliona KM odnosno 15,6 % od ukupnog izvoza.


U mjesecu decembru 2014. godine, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 167,2 miliona KM, što je u procentima 11,9 % od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, najveći uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Hrvatske i to u vrijednosti od 146,1 milion KM, što je u procentima 10,4 % od ukupnog uvoza.


Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu decembru 2014. godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 800,7 miliona KM, što je u procentima 57 % od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 177,5 miliona KM, što je u procentima 12,6 % od ukupnog uvoza.


U periodu 01.-12. 2014. godine, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 1 869,6 miliona KM, što je u procentima 11,5 % od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, najveći uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Hrvatske i to u vrijednosti od 1 851,7 miliona KM, što je u procentima 11,4 % od ukupnog uvoza.


Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u periodu 01.-12. 2014. godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 9 544 miliona KM, što je u procentima 58,9 % od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 1 863,1 milion KM odnosno 11,5 % od ukupnog uvoza.


Ako posmatramo robnu razmjenu sa glavnim trgovinskim partnerima BiH, onda je moguće uočiti da je došlo do rasta izvoza u periodu 01.-12. 2014. godine u odnosu na isti period prethodne godine i to u Italiju u iznosu od 19,4 %, Srbiju 4,4 %, Sloveniju 1,6 % i Njemačku 0,5 %, dok je došlo do pada izvoza u Hrvatsku u iznosu od 20,1 %.


U istom posmatranom periodu najveći rast uvoza zabilježen je kod uvoza robe iz Italije u iznosu od 11,6 %, Srbije 9,7 %, Njemačke 7,8 % i Slovenije 1,2 %, dok je došlo do pada uvoza iz Hrvatske u iznosu od 5,4 %.



Gledano po sektorima Harmonizovanog sistema (HS) odnosno Carinske tarife BiH, moguće je uočiti sljedeće:

U mjesecu decembru 2014. godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 143,5 miliona KM, što iznosi 19,6 % od ukupnog izvoza. Značajan obim izvoza ostvaren je takođe u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 77,5 miliona KM, što iznosi 10,6 % od ukupnog izvoza.


U periodu 01.-12. 2014. godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XX «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 1 749,1 milion KM, što iznosi 20,1 % od ukupnog izvoza. Značajan obim izvoza ostvaren je takođe u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 949,2 miliona KM, što iznosi 10,9 % od ukupnog izvoza.


U mjesecu decembru 2014. godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 228,3 miliona KM, što iznosi 16,2 % od ukupnog uvoza. Značajan obim uvoza ostvaren je takođe u sektoru XVI «Mašine; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 226,4 miliona KM, što iznosi 16,1 % od ukupnog uvoza.


U periodu 01.-12. 2014. godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 2 813,2 miliona KM, što iznosi 17,4 % od ukupnog uvoza. Značajan obim uvoza ostvaren je takođe u sektoru XVI «Mašine; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 2 337,9 miliona KM, što iznosi 14,4 % od ukupnog uvoza.


Posmatrano po područjima i oblastima Klasifikacije djelatnosti (KD/NACE Rev.2), moguće je uočiti sljedeće:


U periodu 01.-12. 2014. godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» u vrijednosti od 7 729 miliona KM, što čini 89 % od ukupnog izvoza.


U okviru ovog područja, najveće učešće u izvozu bilo je ostvareno u oblasti (C24) «Proizvodnja baznih metala» sa ukupnom vrijednošću od 1 104,6 miliona KM, što iznosi 12,7 % od ukupnog izvoza.


U periodu 01.-12. 2014. godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» sa ukupnom vrijednošću od 13 785,3 miliona KM, što iznosi 85,1 % od ukupnog uvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u uvozu ostvareno je u oblasti (C10) «Proizvodnja prehrambenih proizvoda» sa ukupnom vrijednošću od 1 746,4 miliona KM, što iznosi 10,8 % od ukupnog uvoza.



METODOLOŠKA NAPOMENA

U statistici robne razmjene sa inostranstvom koriste se tri pristupa odnosno sistema obuhvata podataka: specijalni-uža definicija, specijalni-proširena definicija i opšti. Sistem specijalne trgovine-uža definicija uključuje samo redovan izvoz i uvoz, sistem specijalne trgovine-proširena definicija pored redovnog izvoza i uvoza uključuje još i vanjsku i unutrašnju obradu, dok opšti sistem pored redovnog izvoza i uvoza, vanjske i unutrašnje obrade uključuje i robu u carinskim skladištima, u slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom. U BiH podatke o vanjskotrgovinskom robnom prometu BiH proizvode različite institucije: Agencija za statistiku BiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Razlika u podacima ovih institucija je prisutna prije svega zbog korištenja različitih pristupa tj.različitog obuhvata statističkih i carinskih procedura. Naglašavamo da Agencija za statistiku BiH koristi proširenu definiciju sistema specijalne trgovine prema preporukama Eurostat-a (Statističkog ureda EU). Također, prema Zakonu o statistici BiH, Agencija za statistiku BiH je jedini proizvođač zvaničnih statističkih podataka za BiH.


 

Komentari tromjesečni bruto domaći proizvod (I kvartal 2014)

Tromjesečni bruto domaći proizvod (I kvartal 2014)

Agencija za statistiku BiH (BHAS) u ovom saopštenju objavljuje procjenu kvartalnog Bruto domaćeg proizvoda (BDP) po prizvodnom pristupu za prvi kvartal 2014.  godine za Bosnu i Hercegovinu.  Procjene su preračunate  prema Klasifikaciji djelatnosti BiH 2010 koja je usklađena sa evropskom klasifikacijom NACE Rev2.

U tabelama su  dostupni podaci u tekućim cijenama, cijenama prethodne godine, lančano povezanim vrijednostima u cijenama 2010, kao i kvartalne stope obima između tekućeg kvartala i istog kvartala prethodne godine.

Realni rast BDP u prvom kvartalu 2014. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, iznosio je 2,7%.

Sezonski podešena serija podataka pokazuje rast BDP u prvom kvartalu 2014. godine od 1,3% u odnosu na prethodni kvartal.

Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti  u prvom kvartalu 2014. godine značajan  realni  rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima:  Građevinarstvo 16,5%, Prerađivačka industrija 13,7%, Vađenje ruda i kamena 10,7%, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 7,8%.

Značajan realni pad bruto dodane vrijednosti je zabilježen u Proizvodnji i snadbjevanju električnom energijom 18,9%.

 

Komentari tromjesečni bruto domaći proizvod (IV kvartal 2013)

Tromjesečni bruto domaći proizvod (IV kvartal 2013)

Agencija za statistiku BiH (BHAS) u ovom saopštenju objavljuje seriju podataka kvartalnog Bruto domaćeg proizvoda (BDP) po prizvodnom pristupu za period 2008-2013.  godinu za Bosnu i Hercegovinu.  Procjene su preračunate  prema Klasifikaciji djelatnosti BiH 2010 koja je usklađena sa evropskom klasifikacijom NACE Rev2. Serija podataka za period 2008-2013. usklađena je prema godišnjem obračunu BDP-a (suma četiri kvartala jednaka je odgovarajućoj godišnjoj procjeni). Ova jednakost se dobija pomoću statističke procedure koja se zove „benchmarking“ primjenom proporcionalne Denton metode

U tabelama su  dostupni podaci u tekućim cijenama, cijenama prethodne godine, lančano povezanim vrijednostima u cijenama 2010, kao i kvartalne stope obima između tekućeg kvartala i istog kvartala prethodne godine.

Realni rast BDP u četvrtom kvartalu 2013. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, iznosio je 2%.

Sezonski podešena serija podataka pokazuje rast BDP u četvrtom kvartalu 2013. godine od 0,4% u odnosu na prethodni kvartal.

Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti  u četvrtom kvartalu 2013. godine značajan  realni  rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane  – 15,2%, prerađivačkoj industriji – 10,9%, poljoprivredi, šumarstvo i ribolov - 10,7%, i finansijskim djelatnostima – 7,4%.

Značajan realni pad bruto dodane vrijednosti je zabilježen u vađenju ruda i kamena – 14,2%  i građevinarstvu – 4,3%

   

Komentari robne razmjene Mart 2014

Datum: 18.04.2014.g.

 

STATISTIKA ROBNE RAZMJENE SA INOSTRANSTVOM

KOMENTAR ZA MJESEC MART 2014.GODINE

 

 

U mjesecu martu 2014.godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom u vrijednosti od 2 091,1 milion KM, od čega se na izvoz odnosi 735,4 miliona KM ili 35,2%, a na uvoz 1 355,8 miliona KM ili 64,8%.

 

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u posmatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 54,2%.

U periodu 01-03.2014.godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 2 056 miliona KM, što je za 6% više u odnosu na isti period prethodne godine.

 

U periodu 01-03.2014.godine, ostvaren je uvoz u vrijednosti od 3 625,7 miliona KM, što je za 5,5% više u odnosu na isti period prethodne godine.

 

U istom periodu procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 56,7%.

 

U periodu 01-03.2014.godine, BiH je u robnom prometu sa inostranstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti od 1 569,8 miliona KM što je za 4,7% više nego u istom periodu prethodne godine. Posmatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u periodu 01-03.2014.godine, najveći deficit je ostvaren u odsjeku 33 «Nafta i naftni derivati» u vrijednosti od 399,2 miliona KM (što je za 20,8% manje nego u istom periodu prethodne godine) i u odsjeku 78 «Cestovna vozila » u vrijednosti od 132 miliona KM (što je za 5,6% manje nego u istom periodu prethodne godine). Najveći suficit u periodu 01-03.2014.godine je ostvaren u odsjeku 82 «Namještaj i dijelovi» u vrijednosti od 193,9 miliona KM (što je za 13,2% više nego u istom periodu prethodne godine). Strukturu bilansa po određenim odsjecima SMTK klasifikacije možete vidjeti u tabeli priloženoj uz komentar.

U pogledu geografske distribucije robne razmjene BiH sa inostranstvom, moguće je navesti sljedeće:

 

U mjesecu martu 2014.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 117,6 miliona KM, što je u procentima 16% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom mjesecu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 84,6 miliona KM, što je u procentima 11,5% od ukupnog izvoza.

 

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu martu 2014.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 542,8 miliona KM, što je u procentima 73,8% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 114,8 miliona KM, što je u procentima 15,6% od ukupnog izvoza.

U periodu 01-03.2014.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 345 miliona KM, što je u procentima 16,8% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom periodu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 228,6 miliona KM, što je u procentima 11,1% od ukupnog izvoza.

 

 

 

 

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u periodu 01-03.2014.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 1 527,2 miliona KM, što je u procentima 74,3% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 302,9 miliona KM odnosno 14,7% od ukupnog izvoza.

 

U mjesecu martu 2014.godine, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 163,7 miliona KM, što je u procentima 12,1% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, najveći uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Hrvatske i to u vrijednosti od 147,4 miliona KM, što je u procentima 10,9% od ukupnog uvoza.

 

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu martu 2014.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 818,2 miliona KM, što je u procentima 60,3% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 143,4 miliona KM, što je u procentima 10,6% od ukupnog uvoza.

 

U periodu 01-03.2014.godine, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 434,4 miliona KM, što je u procentima 12% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, najveći uvoz u istom periodu ostvaren je iz Hrvatske i to u vrijednosti od 404 miliona KM, što je u procentima 11,1% od ukupnog uvoza.

 

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u periodu 01-03.2014.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 2 157,2 miliona KM, što je u procentima 59,5% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 367,5 milion KM odnosno 10,1% od ukupnog uvoza.

 

Ako posmatramo robnu razmjenu sa glavnim trgovinskim partnerima BiH, onda je moguće uočiti da je došlo do rasta izvoza u periodu 01-03.2014.godine u odnosu na isti period prethodne godine i to u Srbiju u iznosu od 29,5%, Italiju 22,2% i Njemačku 7,9%, dok je došlo do pada izvoza u Hrvatsku u iznosu od 20,4%, i Sloveniju 1%.

 

U istom posmatranom periodu najveći rast uvoza zabilježen je kod uvoza robe iz Srbije u iznosu od 15,6%, Njemačke 15,2% i Italije 13,9% , dok je došlo do pada uvoza iz Slovenije u iznosu od 6% i Hrvatske 2,3%.

 

 

Gledano po sektorima Harmonizovanog sistema (HS) odnosno Carinske tarife BiH, moguće je uočiti sljedeće:

U mjesecu martu 2014.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 149 miliona KM, što iznosi 20,3% od ukupnog izvoza. Značajan obim izvoza ostvaren je takođe u sektoru XX «Razni proizvodi» sa ukupnom vrijednošću od 89,8 miliona KM, što iznosi 12,2% od ukupnog izvoza.

 

U periodu 01-03.2014.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 407,8 miliona KM, što iznosi 19,8% od ukupnog izvoza.

Značajan obim izvoza ostvaren je takođe u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 240,4 miliona KM, što iznosi 11,7% od ukupnog izvoza.

 

U mjesecu martu 2014.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru XVI «Mašine; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 215,1 milion KM, što iznosi 15,9% od ukupnog uvoza. Značajan obim uvoza ostvaren je takođe u sektoru V«Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 209,9 miliona KM, što iznosi 15,5% od ukupnog uvoza.

 

U periodu 01-03.2014.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 672,6 miliona KM, što iznosi 18,6% od ukupnog uvoza. Značajan obim uvoza ostvaren je takođe u sektoru XVI «Mašine; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 522,6 miliona KM, što iznosi 14,4% od ukupnog uvoza.

 

 

Posmatrano po područjima i oblastima Klasifikacije djelatnosti (KD/NACE Rev.2), moguće je uočiti sljedeće:

 

U periodu 01-03.2014.godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» u vrijednosti od 1 825,7 miliona KM, što čini 88,8% od ukupnog izvoza.

 

U okviru ovog područja, najveće učešće u izvozu bilo je ostvareno u oblasti (C24) «Proizvodnja baznih metala» sa ukupnom vrijednošću od 255 miliona KM, što iznosi 12,4% od ukupnog izvoza.

 

U periodu 01-03.2014.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» sa ukupnom vrijednošću od 3 022,1 milion KM, što iznosi 83,4% od ukupnog uvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u uvozu ostvareno je u oblasti (C10) «Proizvodnja prehrambenih proizvoda» sa ukupnom vrijednošću od 380,5 miliona KM, što iznosi 10,5% od ukupnog uvoza.

 

 

METODOLOŠKA NAPOMENA

U statistici robne razmjene sa inostranstvom koriste se tri pristupa odnosno sistema obuhvata podataka: specijalni-uža definicija, specijalni-proširena definicija i opšti. Sistem specijalne trgovine-uža definicija uključuje samo redovan izvoz i uvoz, sistem specijalne trgovine-proširena definicija pored redovnog izvoza i uvoza uključuje još i vanjsku i unutrašnju obradu, dok opšti sistem pored redovnog izvoza i uvoza, vanjske i unutrašnje obrade uključuje i robu u carinskim skladištima, u slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom. U BiH podatke o vanjskotrgovinskom robnom prometu BiH proizvode različite institucije: Agencija za statistiku BiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Razlika u podacima ovih institucija je prisutna prije svega zbog korištenja različitih pristupa tj.različitog obuhvata statističkih i carinskih procedura. Naglašavamo da Agencija za statistiku BiH koristi proširenu definiciju sistema specijalne trgovine prema preporukama Eurostat-a (Statističkog ureda EU). Također, prema Zakonu o statistici BiH, Agencija za statistiku BiH je jedini proizvođač zvaničnih statističkih podataka za BiH.

 

 BILANS VANJSKOTRGOVINSKE ROBNE RAZMJENE PREMA ODREĐENIM ODSJECIMA SMTK ZA PERIOD I-III 2014

 

Komentari bruto domaći proizvod

Tromjesečni bruto domaći proizvod (2008-2012;I, II i III kvartal 2013)


Agencija za statistiku BiH (BHAS) u ovom saopštenju objavljuje seriju podataka kvartalnog Bruto domaćeg proizvoda (BDP) po prizvodnom pristupu za period 2008-2012.  godinu za Bosnu i Hercegovinu.  Procjene su preračunate  prema Klasifikaciji djelatnosti BiH 2010 koja je usklađena sa evropskom klasifikacijom NACE Rev2. Serija podataka za period 2008-2012. usklađena je prema godišnjem obračunu BDP-a (suma četiri kvartala jednaka je odgovarajućoj godišnjoj procjeni). Ova jednakost se dobija pomoću statističke procedure koja se zove „benchmarking“ primjenom proporcionalne Denton metode

U ovom saopštenju publikuju se i procjene za prvo, drugo i treće tromjesečje 2013. godine.

U tabelama su  dostupni podaci u tekućim cijenama, cijenama prethodne godine, lančano povezanim vrijednostima u cijenama 2010, kao i kvartalne stope obima između tekućeg i prethodnog kvartala te između tekućeg kvartala i istog kvartala prethodne godine.

U tabelama su prikazane i sezonski podešene serije u cijenama 2010. godine, kao i stope rasta kvartala u odnosu na prethodni kvartal. Sezonsko podešavanje je proces namijenjen za identifikaciju i otklanjanje sezonskih fluktuacija i kalendarskih uticaja na vremenske serije podataka. Korišten je program DEMETRA+ i TRAMO-SEATS metode.

Realni rast BDP u trećem kvartalu 2013. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, iznosio je 1,7%.

Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP u trećem kvartalu 2013. godine od 0,1% u odnosu na prethodni kvartal.

 

Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti u trećem kvartalu 2013. godine značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u poljoprivredi, šumarstvo i ribolov -8,6%, prerađivačkoj industriji - 8,3%, proizvodnji i snabdjevanju električnom energijom - 4,3%, i ugostiteljstvu - 4,3%. Realni pad bruto dodane vrijednosti je zabilježen u prijevozu i skladištenju - 6,3%, vađenju ruda i kamena – 5,3%, trgovini na veliko i malo - 3,4% i snabdjevanju vodom - 0,8%.

Redovna objava kvartalnog BDP će biti 90 dana po isteku referentnog kvartala (t+90).

   

Page 1 of 5