Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

Komentar, lipanj 2013.


 INDEKS OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U BOSNI I HERCEGOVINI, SVIBANJ 2013.

INDEKSI OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE – UKUPNA INDUSTRIJA

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u svibnju 2013. u poređenju sa travnjom 2013. bilježi pad od 2,7%.

U svibnju 2013. u poređenju s svibnjom 2012. industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, kalendarski prilagođena, bilježi rast za 6,5%.


INDEKSI OBIMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE – GLAVNE INDUSTRIJSKE GRUPE (GIG)


U svibnju 2013. u odnosu na travanj 2013. proizvodnja Kapitalnih proizvoda  veća je za 22,6%, dok je proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 1,7%, Trajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 2,6% i Energije manja za 15,6%. Nije zabilježena promjena u proizvodnji Intermedijarnih proizvoda u tekućem mjesecu.

U svibnju 2013. u odnosu na svibanj 2012. Kapitalni proizvodi veći su za 37,3%, Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 16,0%, dok su Intermedijarni proizvodi manji za 0,2%, Trajni proizvodi za široku potrošnju manji za 4,2% i Energija je manja za 5,1%.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine će redovito objavljivati svaki mjesec počevši od ovog, i dodatno priopćenje sa indeksima za posljednjih 13 mjeseci.

STATISTIKA ROBNE RAZMJENE SA INOZEMSTVOM


U mjesecu svibnju 2013. godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inozemstvom u vrijednosti od 2 045,6 milijuna KM, od čega se na izvoz odnosi 740,8 milijuna KM ili 36,2%, a na uvoz 1 304,8 milijuna KM ili 63,8%.

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u promatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 56,8%.

U razdoblju 01-05.2013.godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3 463,7 milijuna KM, što je za 10,8% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U razdoblju 01-05.2013.godine, ostvaren je uvoz u vrijednosti od 6 008,4 milijuna KM, što je za 0,5% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U istom razdoblju procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 57,6%.

U razdoblju 01-05.2013.godine, vanjskotrgovinski robni deficit je iznosio 2 544,7 milijuna KM što je za 12,7% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u periodu 1-5.2013.godine, najveći deficit je ostvaren u odsjeku 33 «Nafta i naftni derivati» u vrijednosti od 760,7 milijuna KM (što je za 5,1% više nego u istom razdoblju prethodne godine) i u odsjeku 78 «Cestovna vozila» u vrijednosti od 254,4 milijuna KM (što je za 7,4% manje nego u istom razdoblju prethodne godine). Najveći suficit u razdoblju 1-5.2013.godine je ostvaren u odsjeku 82 «Pokućstvo i dijelovi» u vrijednosti od 299 milijuna KM (što je za 14,9% više nego u istom razdoblju prethodne godine). Strukturu bilance po određenim odsjecima SMTK klasifikacije možete vidjeti u tablici priloženoj uz komentar.

U pogledu geografske distribucije robne razmjene BiH sa inozemstvom, moguće je navesti sljedeće:

U mjesecu svibnju 2013.godine, najviše se izvozilo u Hrvatsku i to u vrijednosti od 123 milijuna KM, što je u procentima 16,6% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, također značajan izvoz u istom mjesecu ostvaren je u Srbiju i to u vrijednosti od 64,2 milijuna KM, što je u procentima 8,7 % od ukupnog izvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu svibnju 2013.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 428,8 milijuna KM, što je u procentima 57,9% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 242,3 milijuna KM, što je u procentima 32,7% od ukupnog izvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 103,4 milijuna KM, što je u procentima 14 % od ukupno ostvarenog izvoza.

U razdoblju 01-05.2013.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 541,1 milijun KM, što je u procentima 15,6% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom razdoblju ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 524,6 milijuna KM, što je u procentima 15,1% od ukupnog izvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju 1-5.2013.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 2 056,7 milijuna KM, što je u procentima 59,4% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 1 022,5 milijuna KM odnosno 29,5% od ukupnog izvoza.

U mjesecu svibnju 2013.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 182,1 milijun KM, što je u procentima 14% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 121 milijun KM, što je u procentima 9,3% od ukupnog uvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu svibnju 2013.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 615,3 milijuna KM, što je u procentima 47,2% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 318,7 milijuna KM, što je u procentima 24,4% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 145,7 milijuna KM, što je u procentima 11,2% od ukupno ostvarenog uvoza.

U razdoblju 1-5.2013.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 761,4 milijuna KM, što je u procentima 12,7% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istom razdoblju ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 532,6 milijuna KM, što je u procentima 8,9% od ukupnog uvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju 1-5.2013.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 2 841,4 milijuna KM, što je u procentima 47,3% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 1 362,4 milijuna KM, odnosno 22,7% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 672,4 milijuna KM, što je u procentima 11,2% od ukupno ostvarenog uvoza.

Ako promatramo robnu razmjenu sa glavnim trgovinskim partnerima BiH, onda je moguće uočiti da je došlo do rasta izvoza u razdoblju 1-5.2013.godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i to u Hrvatsku u iznosu od 13,6%, Sloveniju 7,3%, Italiju 6,6% i Njemačku 5,8%, dok je došlo do pada izvoza u Srbiju u iznosu od 6,2%.

U istom promatranom razdoblju najveći rast uvoza zabilježen je kod uvoza robe iz Italije u iznosu od 8,5%, dok je došlo do pada uvoza iz Hrvatske u iznosu od 10,2%, Slovenije 3,7%, Srbije 3,2% i Njemačke 1,8%.


Gledano po sektorima Harmoniziranog sustava (HS), odnosno Carinske tarife BiH, moguće je uočiti sljedeće:

U mjesecu svibnju 2013.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 171,4 milijuna KM, što iznosi 23,1% od ukupnog izvoza. Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 108,1 milijun KM, što iznosi 14,6% od ukupnog izvoza.

U razdoblju 1-5.2013.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 793,3 milijuna KM, što iznosi 22,9 % od ukupnog izvoza.

Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 489,5 milijuna KM, što iznosi 14,1% od ukupnog izvoza.

U mjesecu svibnju 2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 243,4 milijuna KM, što iznosi 18,7% od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru XVI «Strojeve; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 154,7 milijuna KM, što iznosi 11,9 % od ukupnog uvoza.

U razdoblju 1-5.2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 1 245,1 milijun KM, što iznosi 20,7 % od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru XVI «Strojevi; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 734,2 milijun KM, što iznosi 12,2 % od ukupnog uvoza.


Promatrano po područjima i oblastima Klasifikacije djelatnosti (KD/NACE Rev.2), moguće je uočiti sljedeće:

U razdoblju 1-5.2013.godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» u vrijednosti od 2 953,7 milijuna KM, što čini 85,3 % od ukupnog izvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u izvozu bilo je ostvareno u oblasti (C24) «Proizvodnja baznih metala» sa ukupnom vrijednošću od 532,2 milijuna KM, što iznosi 15,4 % od ukupnog izvoza.

U razdoblju 01-05.2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija»  sa ukupnom vrijednošću od 4 898,6 milijuna KM, što iznosi 81,5 % od ukupnog uvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u uvozu ostvareno je u oblasti (C10) «Proizvodnja prehrambenih proizvoda» sa ukupnom vrijednošću od 712,6 milijuna KM, što iznosi 11,9 % od ukupnog uvoza.


METODOLOŠKA NAPOMENA

U statistici robne razmjene sa inozemstvom koriste se tri pristupa, odnosno sustava obuhvata podataka: specijalni-uža definicija, specijalni-proširena definicija i opći. Sustav specijalne trgovine-uža definicija uključuje samo redoviti izvoz i uvoz, sustav specijalne trgovine-proširena definicija pored redovitog izvoza i uvoza uključuje još i vanjsku i unutarnju obradu, dok opći sustav pored redovitog izvoza i uvoza, vanjske i unutarnje obrade uključuje i robu u carinskim skladištima, u slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom. U BiH podatke o vanjskotrgovinskom robnom prometu BiH proizvode različite institucije: Agencija za statistiku BiH i Uprava za neizravno oporezivanje BiH. Razlika u podacima ovih institucija je prisutna prije svega zbog korištenja različitih pristupa tj.različitog obuhvata statističkih i carinskih procedura. Naglašavamo da Agencija za statistiku BiH koristi proširenu definiciju sustava specijalne trgovine prema preporukama Eurostat-a (Statističkog ureda EU). Također, prema Zakonu o statistici BiH, Agencija za statistiku BiH je jedini proizvođač zvaničnih statističkih podataka za BiH.



PROSJEČNE MJESEČNE ISPLAĆENE NETO PLAĆE ZAPOSLENIH, APRIL 2013.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za travanj 2013. godine iznosila je 824 KM, što pokazuje pad plaće od 0,9% u odnosu na prosinac 2012. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za travanj 2013. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 0,1%.

U poređenju sa istim mjesecom 2012. godine najveće povećanje imao je sektor Informacije i komunikacije (J) za 4,1 indeksni poen, slijedi ga sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) za 3,9 indeksnih poena, te sektor Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (D) za 2,8 indeksnih poena. Najveći pad zabilježio je sektor Poslovanje nekretninama (L) za 5,6 indeksnih poena.

Ako se travanj 2013. upoređuje sa prosjekom 2012. godine najveći porast je imao sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) za 2,5 indeksnih poena, slijedi ga sektor Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) za 2,4 indeksna poena, te sektor Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (M) za 1,9 indeksnih poena. Najveći pad je zabilježio sektor Obrazovanje (P) za 2,8 indeksnih poena.


PROSJEČNE MJESEČNE BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH, APRIL 2013.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za travanj 2013. godine iznosila je 1.287 KM, što pokazuje nominalni pad za 0,9% u odnosu na prosinac 2012. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća za travanj 2013. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 0,1%.

Najveći porast, u poređenju sa istim mjesecom 2012. godine, imao je sektor Informacije i komunikacije (J) za 4,3 indeksnih poena, zatim sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) za 3,8 indeksnih poena, te sektor Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (A) za 3,1 indeksnih poena. Najveći pad zabilježio je sektor Poslovanje nekretninama (L) za 5,2 indeksna poena.

Ako se travanj 2013. upoređuje sa prosjekom 2012. godine najveći porast je imao sektor Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) za 2,6 indeksnih poena, zatim sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) za 2,4 indeksna poena, te sektor Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (M) za 2 indeksna poena. Najveći pad zabilježio je sektor Obrazovanje (P)  za 2,9 indeksnih poena.

ZAPOSLENI PO DJELATNOSTIMA, APRIL 2013.

U travnju 2013. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 684.656, a od toga 281.641 žena. U odnosu na ožujak 2013. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se nije mijenjao, dok se broj zaposlenih žena smanjio za 0,2%.

U poređenju sa travnjem 2012. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 5,1 indeksnih poena, zatim sektor Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (O) za 3,3 indeksna poena, te sektor Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (Q) za 1,3 indeksna poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 4,5 indeksnih poena, slijedi ga sektor Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (O) sa 3,2 indeksna poena, te sektor Vađenje ruda i kamena (B) sa 1,8 indeksnih poena.


REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST, APRIL 2013.

U travnju 2013. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 549.567.

Broj registriranih nezaposlenih u travnju 2013. u odnosu na ožujak 2013. godine se smanjio za 0,7%, dok se broj nezaposlenih žena u istom razdoblju, također, smanjio za 0,5%.

Ako kao baznu godinu uzmemo 2011. (2011=100) i uporedimo travanj 2013. sa istim mjesecom 2012. godine, uočit ćemo rast nezaposlenosti od 1,8 indeksnih poena ili u apsolutnom  iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene povećao se za 9.241.

Ako poredimo registrirane nezaposlene po kvalifikacijskoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 194.322, zatim slijede osobe sa NK 159.662 i sa srednjom stručnom spremom 139.897 osoba.

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.638, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom 35.216 (uključujući doktore znanosti i magistre).

Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima iznosi 50,3% ili u apsolutnom iznosu 276.387 osoba ženskoga spola.

U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalificiranih NK – 83.532, sa srednjom spremom – 83.030 i sa VKV i KV kvalifikacijom 76.786 osobe ženskog spola

1) Na temelju polugodišnjeg istraživanja s punim obuhvatom RAD-15, stanje 30. rujna 2012. godine, početkom prosinca 2012. godine napravljena je korekcija objavljenih podataka o zaposlenima u pravnim osobama, dobivenih mjesečnim istraživanjem RAD-1. Stoga su podaci od ožujka 2012. do rujna 2012. godine konačni, a za ostale mjesece 2012. i 2013. godine privremeni.

KOREKCIJA ZAPOSLENIH ZA PRVA TRI MJESECA 2013.

Agencija za statistiku BiH ima obvezu da od 1.1.2013. godine iskazuje podatke po novoj klasifikaciji djelatnosti KD 2010. Prethodno objavljeni podaci o ukupnom broju zaposlenih u BiH za prva III mjeseca 2013. godine, prema KD 2010, predstavljali su privremene podatke o broju zaposlenih u BiH. Podaci nisu obuhvatali podatke o zaposlenima u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija jer nisu dostavljeni od strane jednog od entiteta. Dobijanjem podataka i o broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, prethodni podaci su korigirani i predstavljaju konačne podatke o ukupnom broju zaposlenih u BiH.


ZAPOSLENI PO DJELATNOSTIMA, SIJEČANJ 2013.

U siječnju 2013. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 687.710, a od toga 283.198 žena. U odnosu na prosinac 2012. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se povećao za 0,4%, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,8%.

U poređenju sa siječnjom 2012. godine najveći indeks zaposlenja imali su sektori Poslovanje nekretninama (L) i Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) sa 12,3 indeksna poena, zatim sektori Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) i Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (O) sa 3,5 indeksnih poena, te sektor Umjetnost, zabava i rekreacija (R) sa 3,1 indeksnih poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 10,5 indeksnih poena, slijedi ga sektor Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (M) sa 8,1 indeksnih poena, te sektori Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) i Umjetnost, zabava i rekreacija (R) sa 4 indeksna poena.


ZAPOSLENI PO DJELATNOSTIMA, FEBRUAR 2013.

U veljači 2013. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 684.580, a od toga 282.115 žena. U odnosu na siječanj 2013. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se smanjio za 0,5%, a broj zaposlenih žena se također smanjio za 0,4%.

U poređenju sa veljačom 2012. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 8,6 indeksnih poena, zatim sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) sa 6,4 indeksnih poena, te sektor Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (O) sa 3,5 indeksnih poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 12,5 indeksnih poena, slijedi ga sektor Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (M) sa 7,5 indeksnih poena, te sektor Umjetnost, zabava i rekreacija (R) sa 4,1 indeksni poen.



ZAPOSLENI PO DJELATNOSTIMA, OŽUJAK 2013.

U ožujku 2013. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 684.753, a od toga 282.113 žena. U odnosu na veljaču 2013. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se nije mijenjao, kao ni broj zaposlenih žena.

U poređenju sa ožujkom 2012. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 14,8 indeksnih poena, zatim sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) sa 3,9 indeksnih poena, te sektor Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (O) sa 3,3 indeksna poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 22,4 indeksnih poena, slijedi ga sektor Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (M) sa 8,3 indeksnih poena, te sektor Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje (O) sa 3 indeksna poena.


INDEKSA POTROŠAČKIH CIJENA U SVIBNJU 2013. GODINE

U mjesecu svibnju 2013. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na travanj 2013. ukupan indeks potrošačkih cijena je pao za 0,1%.

Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u svibnju 2013. godine u odnosu na travanj 2013. godine, u prosjeku je zabilježen pad u odjeljcima Prijevoza za 0,9%, Ostala dobra i usluge za 0,4%  te Rekreacija i kultura za 0,1%.

Više cijene zabilježene su u odjeljcima Odjeće i obuće za 3,3%, Hrana i bezalkoholna pića, Alkoholnih pića i duhana, Namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 0,1%.


Tablica 1. Stope promjene cijena nekih proizvoda i usluga

Proizvod

svibanj 2013/travanj 2013.

(%)

Mlijeko

0,3

Bezalkoholna pića

0,3

Kava

0,2

Kruh

0,0

Cigarete - strane

0,0

Voda

0,0

Električna energija

0,0

Odvoz smeća

0,0

Gradski plin

0,0

Cigarete - domaće

0,0

Lijekovi

-0,1

Pšenično brašno

-0,2

Meso i mesne prerađevine

-0,7

Bezolovni 95

-1,5

Jaja

-1,5

Dizel

-1,7

Super 98

-1,8

Šećer

-2,5

Ulje

-3,8



Godišnja inflacija u svibnju 2013. godine u Bosni i Hercegovini bila je 0,4%.

Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2013. godine u odnosu na svibanj 2012. godine više su za 0,4%.

Najveći prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima: Alkoholna pića  i duhan za 6,5%, Obrazovanje za 1,8%, Hrana i bezalkoholna pića za 1,3%,  Rekreacija i kultura za 0,8%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti i Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 0,6%, Ostala dobra i usluge i Komunikacije za 0,2%, Restorani i hoteli za 0,5%.

Detaljnije informacije o kretanju cijena u svibnju mogu se pronaći u priopćenju o Indeksu potrošačkih cijena u BiH za mjesec svibanj 2013. godine.


Tablica 2. Stope promjene cijena nekih  proizvoda i usluga

Proizvod

svibanj 2013/svibanj 2012.

(%)

Cigarete - domaće

8,8

Cigarete - strane

6,4

Pšenično brašno

3,5

Voda

2,9

Odvoz smeća

1,4

Električna energija

0,7

Kruh

0,3

Ulje

0,3

Mlijeko

0,1

Gradski plin

0,0

Meso i mesne prerađevine

-0,1

Bezalkoholna pića

-2,5

Kava

-3,4

Lijekovi

-3,4

Dizel

-5,1

Bezolovni 95

-5,1

Super 98

-6,0

Jaja

-8,2

Šećer

-11,3




UPOREDNE RAZINE CIJENA HRANE, BEZALKOHOLNIH PIĆA, ALKOHOLNIH PIĆA I DUHANA ZA 37 EUROPSKIH DRŽAVA U 2012. GODINI


U ovom priopćenju dat je prikaz uporednih razina cijena hrane, bezalkoholnih pića, alkoholnih pića i duhana za 37 europskih država u 2012. godini. Rezultati istraživanja su prikazani kao „indeksi razina cijena“, koji omogućavaju poređenje razine cijena zemalja učesnica i prosjeka Europske unije. Ako je indeks razine cijena veći od 100 zemlja se smatra relativno skupa u poređenju sa prosjekom EU i obrnuto.

Razina cijena hrane i bezalkoholnih pića u Bosni i Hercegovini u 2012. iznosio je 76% prosjeka EU27. Promatrano na razini pojedinačnih tipova prehrambenih proizvoda, razina cijena kruha i žitarica iznosila je 73% prosjeka EU27, mesa 69% te mlijeka, sira i jaja 78%.

Razina cijena alkoholnih pića u Bosni i Hercegovini u 2012. iznosila je 84% prosjeka EU27, dok je razina cijena duhana najniža, te je iznosila 34% prosjeka EU27.

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (BDP) I STVARNA INDIVIDUALNA POTROŠNJA (SIP) U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM) ZA 2012. – prve procjene

Statistički ured Europske unije EUROSTAT objavio je podatke o Bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku, izražen u standardu kupovne moći (SKM), a odnosi se na 27 zemalja članica EU, tri članice EFTA, jednu zemlju pristupnicu (Hrvatska),  četiri zemlje kandidata za članstvo (Turska, Makedonija, Crna Gora i Srbija) i dvije zemlje potencijalni kandidati za članstvo (Bosna i Hercegovina, Albanija).

Prema prvim preliminarnim procjenama EUROSTAT-a za 20121. godinu vrijednost BDP-a po stanovniku izraženog u standardu kupovne moći2 (SKM) kretao se od 47% do 271% prosjeka EU27 u zemljama članicama Europske unije.

Najviša vrijednost BDP po stanovniku zabilježena je u Luksemburgu3 dva i po puta iznad prosjeka EU27.

Zemlje kandidati (Turska, Makedonija, Crna Gora i Srbija) su znatno ispod prosjeka sadašnjih zemalja članica (45% do 65%), a BDP po stanovniku Hrvatske iznosi oko 39% ispod prosjeka EU27.

Bosna i Hercegovina se nalazi na posljednjem mjestu sa BDP-om po stanovniku u SKM koji iznosi samo 28% prosjeka EU27.

Stvarna individualna potrošnja po stanovniku u zemljama članicama EU kretala se u rasponu od 48% u Rumunjskoj do 141% prosjeka EU27 u Luksemburgu.

TURIZAM, TRAVANJ 2013.

U Bosni i Hercegovini u travnju 2013. turisti su ostvarili 70.532 posjete, što je više  za  22,8% u odnosu na ožujak 2013. i za 12,5% više u odnosu na travanj 2012. godine.

Turisti su ostvarili 140.483  noćenja, što je više za 20,6% u odnosu na ožujak 2013. i za 16,4% više u odnosu na travanj 2012. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 38,1% i 61,9% stranih turista.

Najviše noćenja 46,6%, ostvarili su turisti iz Hrvatske (17,8%), Turske (17,1%) i Srbije (11,7%).

Prosječno zadržavanje turista je 2,0 noći. Najdulje su se zadržavali turisti iz: Kipra 6,2 dana,  Rusije 5,4 dana, Kuvajta 3,7 i Indije 3,5 dana.

U razdoblju siječanj – travanj  2013. turisti su ostvarili 205.737 posjeta,  što je više za 9,3% i 439.841 noćenja, što je više za 8,9% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

VITALNA STATISTIKA – PRETHODNI PODACI ZA PRVA TRI MJESECA 2013. GODINE


Prema prethodnim podacima, tijekom prva tri mjeseca 2013. godine u Bosni i Hercegovini registrirano je 7 028 živorođenih beba, što u odnosu na isto razdoblje 2012. godine pokazuje smanjenje broja živorođenih za 6,18%. Tijekom prva tri mjeseca 2013. godine, umrlo je 9 339 osoba, što je povećanje broja umrlih za 4,74% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U prva tri mjeseca 2013. godine, u Bosni i Hercegovini sklopljeno je 2 980, a razvedena 343 braka. U poređenju sa istim razdobljem 2012. godine, broj sklopljenih brakova manji je za 1,75%, a broj razvedenih brakova smanjen je za 2,83%.

GRANIČNI PROMET PUTNIKA I PUTNIČKIH CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA I TROMJESEČJE  2013.

U ulazu u Bosnu i Hercegovinu u I tromjesečju 2013. godine granični promet putnika iznosio je 4.049.684 putnika.

U strukturi ukupnog broja putnika koji su ušli u BiH, 41% se odnosi na domaće putnike, a 59% na strane putnike.

U odnosu na vrstu transporta, 98,5% graničnog prometa putnika se odnosi na cestovni granični promet.

U ulazu u Bosnu i Hercegovinu u I tromjesečju 2013. godine granični promet putničkih cestovnih motornih vozila iznosio je 1.521.661 vozila.



STATISTIKA TRANSPORTA - I TROMJESEČJE 2013. GODINE

U cestovnom prijevozu robe broj pređenih kilometara vozila u I tromjesečju 2013. godine u odnosu na I tromjesečje prethodne godine veći je za 1,7 %.

Promatrajući cestovni prijevoz putnika pređeni kilometri vozila veći su za 3,5 %.

U gradsko-prigradskom prijevozu u I tromjesečju 2013. godine u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine pređeni kilometri vozila manji su za 0,4 %.

U željezničkom prijevozu robe opseg prevezene robe u I tromjesečju 2013. godine veći je za 12,4%.

Broj prevezenih putnika željeznicom u I tromjesečju 2013. godine manji je za 6,1%.

Broj prevezenih putnika u zračnom transportu veći je za 14,1 % u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.

Broj pismonosnih pošiljki u I tromjesečju 2013. manji je za 4,6 % , a broj paketskih pošiljki je manji  za 5,8%.


STATISTIKA PRIJEVOZA I SKLADIŠTENJA ZA I TROMJESEČJE 2013.

U prvom tromjesečju 2013. ukupan promet uslužnih djelatnosti prijevoza i skladištenja u BiH manji je za 17,0% od prometa ostvarenog u četvrtom tromjesečju 2012. godine.

Najveći pad ostvarenog prometa zabilježen je u oblasti kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta za 20,1%, dok je u oblasti skladištenje i pomoćne djelatnosti u  prijevozu ostvaren rast prometa za 15,8% u odnosu na četvrto tromjesečje 2012. godine.

Najveće učešće u prometu uslužnih djelatnosti prijevoza i skladištenja  u prvom tromjesečju 2013. godine ostvareno je u oblasti kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta (87,5%), potom slijede oblasti skladištenje i pomoćne djelatnosti u prijevozu (12,2%), te zračni prijevoz sa učešćem od 0,3% .

U poređenju sa istim razdobljem prethodne godine u prvom tromjesečju 2013. zabilježen je rast ostvarenog prometa uslužnih djelatnosti prijevoza i skladištenja za 3,0%. Najveći porast prometa ostvaren je u oblasti skladištenje i pomoćne djelatnosti u prijevozu za 40,1% , dok je u oblasti zračnog prijevoza zabilježen pad od 24,2%.


PRIKUPLJANJE KRAVLJEG MLIJEKA I PROIZVODNJI MLIJEČNIH

PROIZVODA, TRAVANJ 2013.


U travnju 2013. godine  ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka je manja za 1,7%, dok je proizvodnja mlijeka za piće bila veća za 1,8% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

Sadržaj mliječne masti u ukupno prikupljenom kravljem mlijeku je veći za 1,3%, dok je sadržaj proteina ostao isti u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

U istom razdoblju je došlo do povećanja proizvodnje:

-          Vrhnja za 7,1% i

-          Maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda za 26,7%.

U datom razdoblju bilježi se smanjenje proizvodnje kravljeg sira za 12,9% i fermentiranih mliječnih proizvoda za 3,5%.


TEMATSKI BILTEN STRUKTURNE POSLOVNE STATISTIKE 2010.

Agencija za statistiku BiH objavljuje bilten „Strukturne poslovne statistike 2011 “ za veći dio gospodarstva Bosne i Hercegovine. Bilten sadrži konačne rezultate o strukturnim varijablama i indikatorima koji su urađeni na temelju podataka „Godišnjeg strukturnog poslovnog statističkog istraživanja za poduzeća - SPS“ koje su zajednički provele statističke institucije u Bosni i Hercegovini (Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH i Republički zavod za statistiku RS-a) i koji su sukladni važećim standardima EU u ovoj oblasti statistike, kao i sukladni EU klasifikaciji ekonomskih aktivnosti NACE Rev 2.

Bilten se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu su data temeljna metodološka objašnjenja  sa definicijama varijabli i indikatora kako bi se omogućilo pravilno i lakše korištenje prikazanih podataka. Drugi dio sadrži tablice sa podacima za 2011. godinu i grafičke prikaze, kao i uporedni pregled SPS podataka za 2011. i 2010. godinu za djelatnosti koje su obuhvaćene u istraživanju za obje godine.