Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

Komentar, svibanj 2013.

INDEKS OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U BOSNI I HERCEGOVINI, TRAVANJ 2013.

INDEKSI OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE – UKUPNA INDUSTRIJA

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u travnju 2013. u poređenju sa ožujkom 2013. bilježi rast od 2,3%.

U travnju 2013. u poređenju s travnjom 2012. industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, kalendarski prilagođena, bilježi rast za 10,3%.

 

INDEKSI OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE – GLAVNE INDUSTRIJSKE SKUPINE (GIG)

U travnju 2013. u odnosu na ožujak 2013. proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 7,5%, proizvodnja Energije veća je za 6,1%, Intermedijarnih proizvoda veća je za 3,4%, dok je proizvodnja Kapitalnih proizvoda manja za 8,7%, te Trajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 14,0%.

U travnju 2013. u odnosu na travanj 2012. proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 11,0%, proizvodnja Energije veća je za 10,7%, Intermedijarnih proizvoda veća je za 2,7%,  Kapitalnih proizvoda za 4,2%, dok je proizvodnja Trajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 13,6%.

  

STATISTIKA ROBNE RAZMJENE SA INOZEMSTVOM TRAVANJ 2013.GODINE 

U mjesecu travnju 2013.godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inozemstvom u vrijednosti od 2 062,3 milijuna KM, od čega se na izvoz odnosi 787,2 milijuna KM ili 38,2%, a na uvoz 1 275,1 milijun KM ili 61,8%.

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u promatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 61,7%.

U razdoblju 01-04.2013.godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 2 722,9 milijuna KM, što je za 12,5% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U razdoblju 01-04.2013.godine, ostvaren je uvoz u vrijednosti od 4 703,6 milijuna KM, što je za 0,4% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U istom razdoblju procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 57,9%.

U razdoblju 01-04.2013.godine, vanjskotrgovinski robni deficit je iznosio 1 980,7 milijuna KM što je za 14% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u periodu 01-04.2013.godine, najveći deficit je ostvaren u odsjeku 33 «Nafta i naftni derivati» u vrijednosti od 617,1 milijun KM (što je za 7,2% više nego u istom razdoblju prethodne godine) i u odsjeku 78 «Cestovna vozila» u vrijednosti od 192,2 milijuna KM (što je za 7,2% manje nego u istom razdoblju prethodne godine). Najveći suficit u razdoblju 01-04.2013.godine je ostvaren u odsjeku 82 «Pokućstvo i dijelovi» u vrijednosti od 237,8 milijuna KM (što je za 12,7% više nego u istom razdoblju prethodne godine). Strukturu bilance po određenim odsjecima SMTK klasifikacije možete vidjeti u tablici priloženoj uz komentar.

 

U pogledu geografske distribucije robne razmjene BiH sa inozemstvom, moguće je navesti sljedeće:

U mjesecu travnju 2013.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 118,5 milijuna KM, što je u procentima 15,1% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom mjesecu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 114,6 milijuna KM, što je u procentima 14,6% od ukupnog izvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu travnju 2013.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 468,6 milijuna KM, što je u procentima 59,5% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 234,3 milijuna KM, što je u procentima 29,8% od ukupnog izvoza.

U razdoblju 01-04.2013.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 437,7 milijuna KM, što je u procentima 16,1% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom razdoblju ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 401,6 milijuna KM, što je u procentima 14,7% od ukupnog izvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju 01-04.2013.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 1 627,9 milijuna KM, što je u procentima 59,8% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 780,2 milijuna KM, odnosno 28,7% od ukupnog izvoza.

U mjesecu travnju 2013.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 165,7 milijuna KM, što je u procentima 13% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 127 milijuna KM, što je u procentima 10% od ukupnog uvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu travnju 2013.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 616,5 milijuna KM, što je u procentima 48,4% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 310 milijuna KM, što je u procentima 24,3% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 151 milijun KM, što je u procentima 11,8% od ukupno ostvarenog uvoza.

U razdoblju 01-04.2013.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 579,3 milijuna KM, što je u procentima 12,3% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istom razdoblju ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 411,6 milijuna KM, što je u procentima 8,8% od ukupnog uvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju 01-04.2013.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 2 226,1 milijun KM, što je u procentima 47,3% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 1 043,6 milijuna KM odnosno 22,2% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 526,7 milijuna KM, što je u procentima 11,2% od ukupno ostvarenog uvoza.

Ako promatramo robnu razmjenu sa glavnim trgovinskim partnerima BiH, onda je moguće uočiti da je došlo do rasta izvoza u razdoblju 01-04.2013.godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i to u Hrvatsku u iznosu od 16,8%, Sloveniju 10,1%, Njemačku 6,8% i Italiju 6,3%, dok je došlo do pada izvoza u Srbiju u iznosu od 5,4%.

            U istom promatranom razdoblju najveći rast uvoza zabilježen je kod uvoza robe iz Italije u iznosu od 9,4%, dok je došlo do pada uvoza iz Hrvatske u iznosu od 12,4%, Srbije 4,5%, Njemačke 2,7% i Slovenije 1,1%.

Gledano po sektorima Harmoniziranog sustava (HS) odnosno Carinske tarife BiH, moguće je uočiti sljedeće:

U mjesecu travnju 2013.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 178,8 milijuna KM, što iznosi 22,7% od ukupnog izvoza. Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 130,1 milijun KM, što iznosi 16,5% od ukupnog izvoza.

U razdoblju 01-04.2013.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 621,9 milijuna KM, što iznosi 22,9 % od ukupnog izvoza.

Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 381,3 milijuna KM, što iznosi 14% od ukupnog izvoza.

U mjesecu travnju 2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 221,1 milijun KM, što iznosi 17,3% od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru XVI «Strojevi; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 162,2 milijuna KM, što iznosi 12,7 % od ukupnog uvoza.

U razdoblju 01-04.2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 1 001,7 milijuna KM, što iznosi 21,3 % od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru XVI «Strojevi; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 579,4 milijuna KM, što iznosi 12,3 % od ukupnog uvoza.

Promatrano po područjima i oblastima Klasifikacije djelatnosti (KD/NACE Rev.2), moguće je uočiti sljedeće:

U razdoblju 01-04.2013.godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» u vrijednosti od 2 321,3 milijuna KM, što čini 85,3 % od ukupnog izvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u izvozu bilo je ostvareno u oblasti (C24) «Proizvodnja baznih metala» sa ukupnom vrijednošću od 419,2 milijuna KM, što iznosi 15,4 % od ukupnog izvoza.

U razdoblju 01-04.2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija»  sa ukupnom vrijednošću od 3 795,3 milijuna KM, što iznosi 80,7 % od ukupnog uvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u uvozu ostvareno je u oblasti (C10) «Proizvodnja prehrambenih proizvoda» sa ukupnom vrijednošću od 546,1 milijun KM, što iznosi 11,6 % od ukupnog uvoza.

 

METODOLOŠKA NAPOMENA

U statistici robne razmjene sa inozemstvom koriste se tri pristupa odnosno sustava obuhvata podataka: specijalni-uža definicija, specijalni-proširena definicija i opći. Sustav specijalne trgovine-uža definicija uključuje samo redoviti izvoz i uvoz, sustav specijalne trgovine-proširena definicija pored redovitog izvoza i uvoza uključuje još i vanjsku i unutarnju obradu, dok opći sustav pored redovitog izvoza i uvoza, vanjske i unutarnje obrade uključuje i robu u carinskim skladištima, u slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom. U BiH podatke o vanjskotrgovinskom robnom prometu BiH proizvode različite institucije: Agencija za statistiku BiH i Uprava za neizravno oporezivanje BiH. Razlika u podacima ovih institucija je prisutna prije svega zbog korištenja različitih pristupa tj.različitog obuhvata statističkih i carinskih procedura. Naglašavamo da Agencija za statistiku BiH koristi proširenu definiciju sustava specijalne trgovine prema preporukama Eurostat-a (Statističkog ureda EU). Također, prema Zakonu o statistici BiH, Agencija za statistiku BiH je jedini proizvođač zvaničnih statističkih podataka za BiH.


INDEKSI IZVOZNIH I UVOZNIH CIJENA BiH PRVO TROMJESEČJE 2013.

 

U prvom tromjesečju 2013.godine izvozne cijene su ostale na istoj razini u odnosu na prosjek 2012.godine, sa 2010. kao baznom godinom.

Promatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH, došlo je do porasta izvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 8%,  blagog porasta u području „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 0,1%, te smanjenja cijena u području „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 2,7%.

U prvom tromjesečju 2013. godine uvozne cijene su porasle za 1,3% u odnosu na prosjek 2012. godine, sa 2010. kao baznom godinom.

Promatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH, došlo je do porasta uvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 6,5%, „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 1,7%, te smanjenja u području „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 1,6%.


PROSJEČNE MJESEČNE ISPLAĆENE NETO PLAĆE ZAPOSLENIH, OŽUJAK 2013.

 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za ožujak 2013. godine iznosila je 819 KM, što pokazuje pad plaće od 1,5% u odnosu na prosinac 2012. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za ožujak 2013. u odnosu na isti mjesec prošle     godine nominalno je niža za 0,5%.

U poređenju sa istim mjesecom 2012. godine najveće povećanje imao je sektor Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) za 4,5 indeksnih poena, slijedi ga sektor Poljoprivreda, šumartvo i ribolov (A) za 2,7 indeksnih poena, te sektor Prijevoz i skladištenje (H) za 1,7 indeksnih poena. Najveći pad zabilježio je sektor Obrazovanje (P) za 3,7 indeksnih poena.

Ako se ožujak 2013. upoređuje sa prosjekom 2012. godine najveći porast je imao sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) za 2,1 indeksnih poena, slijedi ga sektor Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) za 1,5 indeksnih poena, te sektor Prijevoz i skladištenje (H) za 1 indeksni poen. Najveći pad je zabilježio sektor Ostale uslužne djelatnosti (S) za 3,5 indeksnih poena.

 

PROSJEČNE MJESEČNE BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH za ožujak 2013. godine

 

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za ožujak 2013. godine iznosila je 1.278 KM, što pokazuje nominalni pad za 1,6% u odnosu na prosinac 2012. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća za ožujak 2013. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je niža za 0,6%.

Najveći porast, u poređenju sa istim mjesecom 2012. godine, imao je sektor Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) za 4,6 indeksnih poena, zatim sektor Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (A) za 2,3 indeksna poena, te sektor Prerađivačka industrija (C) za 1,7 indeksnih poena. Najveći pad zabilježio je sektor Obrazovanje (P) za 3,9 indeksnih poena.

Ako se ožujak 2013. upoređuje sa prosjekom 2012. godine najveći porast je imao sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) za 2 indeksna poena, zatim sektor Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) za 1,6 indeksnih poena, te sektor Prijevoz i skladištenje (H) za 0,6 indeksnih poena. Najveći pad zabilježio je sektor Ostale uslužne djelatnosti (S)  za 3,8 indeksnih poena.

 

PROSJEČNE ISPLAĆENE NETO PLAĆE ZAPOSLENIH u 2013. godini po obračunskom razdoblju (I tromjesečje)

 

Za prvo tromjesečje 2013. godine prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 821 KM, a u četvrtom tromjesečju 2012. godine iznosila je 831 KM, što pokazuje da je prosječna neto plaća u prvom tromjesečju 2013. godine za 1,2% niža u odnosu na četvrto tromjesečje 2012. godine.

Najveće povećanje prosječne neto plaće u prvom tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine imao je sektor Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (A) za 4,5 indeksnih poena, slijede ga sektor Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) za 3,3 indeksna poena i sektor Informacije i komunikacije (J) za 2 indeksna poena.

 

PROSJEČNE MJESEČNE BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH u 2012. po obračunskom razdoblju (I tromjesečje)

 

Za prvo tromjesečje 2013. godine prosječna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 1.281 KM, a u četvrtom tromjesečju 2012. iznosila je 1.299 KM, što pokazuje da je prosječna bruto plaća nominalno niža za 1,4% u prvom tromjesečju 2013. u odnosu na četvrto tromjesečje 2012. godine.

Najveće povećanje prosječne bruto plaće u prvom tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine imao je sektor Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (A) za 4,3 indeksna poena, slijedi ga sektor Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) za 3,4 indeksna poena, te sektor Informacije i komunikacije (J) za 2 indeksna poena.

  

ZAPOSLENI PO DJELATNOSTIMA  u ožujku 2013. godine

U ožujku 2013. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 648.421, a od toga 264.596 žena. U odnosu na veljaču 2013. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se nije mijenjao, kao ni broj zaposlenih žena.

U poređenju sa ožujkom 2012. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 14,6 indeksnih poena, zatim sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) sa 4,1 indeksni poen, te sektor Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (O) sa 3,3 indeksna poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 22,1 indeksnih poena, slijedi ga sektor Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (M) sa 8,7 indeksnih poena, te sektor Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (O) sa 3 indeksna poena.

1) Na temelju polugodišnjeg istraživanja s punim obuhvatom RAD-15, stanje 30. rujna 2012. godine, početkom prosinca 2012. godine napravljena je korekcija objavljenih podataka o zaposlenima u pravnim osobama, dobivenih mjesečnim istraživanjem RAD-1. Stoga su podaci od ožujka 2012. do rujna 2012. godine konačni, a za ostale mjesece 2012. i 2013. godine privremeni.

 

REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST u  ožujku 2013. godine

 

U ožujku 2013. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 553.591.

Broj registriranih nezaposlenih u ožujku 2013. u odnosu na veljaču 2013. godine se smanjio za 0,2%, dok se broj nezaposlenih žena u istom razdoblju, također, smanjio za 0,2%.

Ako kao baznu godinu uzmemo 2011. (2011=100) i uporedimo ožujak 2013. sa istim mjesecom 2012. godine, uočit ćemo rast nezaposlenosti od 2 indeksna poena ili u apsolutnom  iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene povećao se za 10.849.

Ako poredimo registrirane nezaposlene po kvalifikacijskoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 196.392, zatim slijede osobe sa NK 160.585 i sa srednjom stručnom spremom 141.135 osoba.

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.671, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom 34.870 (uključujući doktore znanosti i magistre).

Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima iznosi 50,2% ili u apsolutnom iznosu 277.706 osoba ženskoga spola.

U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalificiranih NK – 83.817, sa srednjom spremom – 83.585 i sa VKV i KV kvalifikacijom 77.477 osobe ženskog spola.

 

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U TRAVNJU 2013. GODINE

 

U mjesecu travnju 2013. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na ožujak 2013. ukupan indeks potrošačkih cijena pao je za 0,5%. Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u travnju 2013. godine u odnosu na ožujak 2013. godine, u prosjeku je zabilježen pad u odjeljcima Stanovanje, voda, električna enerija, plin i drugi energenti za 5%, Prijevoz za 0,8%, Zdravstvo za 0,2%.

Više cijene zabilježene su u odjeljcima Odjeća i obuća za 1,4%, Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 0,5%, Restorani i hoteli za 0,1%, Ostala dobra i usluge za 0,1%, te Hrana i bezalkoholna pića za 0,1%.

 

 

 

Ostali odjeljci bez promjena cijena

 

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u augustu 2011. godine u odnosu na juli 2011. godine, u ostalim odjeljcima, u prosjeku, nisu zabilježene promjene cijena.

 

Tablica 1. Stope promjene cijena  nekih proizvoda i usluga

Proizvod

travanj 2013/ožujak 2013.

(%)

Kava

1,4

Mlijeko

0,2

Kruh

0,1

Cigarete - strane

0,0

Voda

0,0

Odvoz smeća

0,0

Gradski plin

0,0

Cigarete - domaće

0,0

Meso i mesne prerađevine

-0,1

Bezalkoholna pića

-0,4

Lijekovi

-0,4

Pšenično brašno

-0,5

Bezolovni 95

-1,5

Super 98

-1,6

Dizel

-1,7

Šećer

-2,2

Jaja

-3,0

Ulje

-5,4

Električna energija

-13,4

 

 

 

Godišnja inflacija u travnju 2013. godine u Bosni i Hercegovini bila je 0,4%.

 

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju 2013. godine u odnosu na travanj 2012. godine više su za 0,4%. Najveći prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima: Alkoholna pića  i duhan za 6,2%,  Obrazovanje za 1,8%, Hrana i bezalkoholna pića za 1,4%, Rekreacija i kultura za 0,8%, Ostala dobra i usluge za 0,7%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,7%, Restorani i hoteli za 0,5%, Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće  za 0,4%.

Detaljnije informacije o kretanju cijena u travnju mogu se pronaći u priopćenju o Indeksu potrošačkih cijena u BiH za mjesec travanj 2013. godine.

 

 

Tablica 2. Stope promjene cijena nekih  proizvoda i usluga

Proizvod

travanj 2013/travanj 2012.

(%)

Cigarete - domaće

8,8

Cigarete - strane

6,4

Voda

5,3

Ulje

4,3

Pšenično brašno

3,8

Odvoz smeća

1,4

Meso i mesne prerađevine

0,9

Električna energija

0,7

Kruh

0,3

Gradski plin

0,0

Mlijeko

-0,2

Kava

-2,0

Bezalkoholna pića

-2,7

Lijekovi

-3,2

Dizel

-5,1

Bezolovni 95

-5,8

Super 98

-6,8

Jaja

-8,4

Šećer

-9,2

 

 

 

 

TURIZAM, OŽUJAK 2013

 

U Bosni i Hercegovini u ožujku 2013. turisti su ostvarili 57.422 posjete, što je više za 39,7% u odnosu na veljaču 2013. i  za  5,2% više u odnosu na ožujak 2012. godine.

Turisti su ostvarili 116.488  noćenja, što je više za 24,7% u odnosu na veljaču 2013. i za 3,4% više u odnosu na ožujak 2012. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 43,5% i 56,5% stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista 60,9% najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (27,8%) Srbije (19,4%), Turske (7,9%) i Slovenije (5,8%).

Prosječno zadržavanje turista je 2,0 noći. Što se tiče duljine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je: Malta sa 6,2 dana, te Island i Južnoafrička Rerpublika sa po 5,0 dana.

U razdoblju siječanj – ožujak  2013. turisti su ostvarili 135.205 posjeta, što je više za 7,7% i 299.358 noćenja, što je više za 5,7% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

 

PRIKUPLJANJE KRAVLJEG MLIJEKA I PROIZVODNJA MLIJEČNIH PROIZVODA, OŽUJAK 2013.

 

U ožujku 2013. godine  ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka manja je za 1,8%, kao i proizvodnja mlijeka za piće, koja je manja za 3,1% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

Sadržaj mliječne masti u ukupno prikupljenom kravljem mlijeku je veći za 2,1%, dok je sadržaj proteina smanjen za 0,3% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

U istom razdoblju došlo je do povećanja proizvodnje:

-          Vrhnja za 12,6%,

-          Fermentiranih mliječnih proizvoda za 10,0% i

-          Maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda za 15,4%

U datom razdoblju za kravlji sir bilježi se smanjenje proizvodnje za 10,0%.

 

 

OBRAZOVANJE U ŠKOLSKOJ 2012/2013. GODINI

 

Predškolsko obrazovanje

U školskoj 2012/2013. godini u BiH ukupno je bilo 243 predškolske ustanove sa 18.817 djece. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj predškolskih ustanova je veći za 8,9 %, broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 8,8 %, a broj zaposlenih veći je za 4,3 %.

Osnovno obrazovanje

Na početku školske 2012/2013. godine u BiH u 1.883 osnovne škole upisano je 304.972 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 11.685 učenika, ili 3,7 %.

Na početku školske 2012/2013. godine u nastavni proces bilo je uključeno 24.484 nastavnika, a  od toga 17.089 žena ili 69,8 %.

Srednje obrazovanje

Na početku školske 2012/2013. godine u BiH u 313 srednjih škola upisano je 166.122 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu više za 2.838 učenika, ili 1,7 %. Na početku školske 2012/2013. godine u nastavni proces bilo je uključeno 13.045 nastavnika, a od toga 7.643 žene ili 58,6 %.

Visoko obrazovanje

U školskoj 2012/2013. godini u zimski semester (stari program i   Bolonjski program: 1. ciklus i integrirani 1. i 2. ciklus) upisano je 115.723 studenata, od toga je 102.357 studenata upisano na sve godine studija, a 13.366 su apsolventi. U 2012. godini diplomiralo je 18.279 studenta, što je za 2,5 % više u odnosu na školsku 2011. godinu. Od ukupnog broja diplomiranih studenata 60,4 % su studentice.

 

ZRAČNI  TRANSPORT ZA 2012. GODINU

 

U 2012. godini ukupno je ostvareno 13.980 zrakoplovnih operacija, što pokazuje rast od 77.5% u odnosu na prethodnu godinu.

Broj prevezenih putnika u 2012. godini je porastao za 2,9% u poređenju sa 2011. godinom.

U zračnom prijevozu robe zabilježen je značajan pad, a obujam prevezene robe manji je za 10,9 %  u odnosu na prethodnu godinu.

Količina prevezene pošte u 2012. godini bilježi značajan rast. U poređenju sa 2011. godinom količina prevezene pošte veća je za 10,6 % .

 

TELEKOMUNIKACIJSKA OPREMA, MREŽA I USLUGE ZA 2012. GODINU

 

Ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatora u 2012. godini iznosio je 852.442. što predstavlja pad od 10 % u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni transport fiksne telefonske mreže u 2012. godini bilježi pad od 20,3% u odnosu na 2011. godinu. Ukupni transport mobilne mreže u 2012. godini iznosio je 2,6 milijardi minuta što pokazuje rast od 18,2% u odnosu na prethodnu godinu.Broj poslanih SMS poruka u 2012. godini  veći je za 5,5%, dok je broj poslanih MMS poruka manji za 6,5% u odnosu na 2011. godinu.

GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU, I TROMJESEČJE 2013. GODINE

 

Vrijednost novih narudžbi u inozemstvu u prvom tromjesečju 2013. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manja je 3,8 %.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u inozemstvu u prvom tromjesečju 2013. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine godine veća je za 1,4 % .

U prvom tromjesečju 2013. od ukupno izvršenih građevinskih radova na objekte visokogradnje otpada 19,0 %, a na objekte niskogradnje 81,0 %.

Od ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova u prvom tromjesečju 2013.godine, na zemlje Afrike se odnosi 60,7 %, na zemlje Europe 38,3 % i na zemlje Azije 1,0 % .

U prvom tromjesečju 2013. u zemljama Azije nisu izvođeni radovi visokogradnje, dok u zemljama Europe, od ukupne vrijednosti izvršenih radova, objekti visokogradnje učestvuju sa 61,1 %, a objekti niskogradnje sa 38,9 %.

Od ukupnog broja odrađenih sati radnika na  gradilištima u prvom tromjesečju 2013. godine, na zemlje Europe se odnosi 88,0 %, na zemlje Afrike 12,0 % .

 

STAMBENA IZGRADNJU U BiH, STANJE NA KRAJU PRVOG TROMJESEČJA 2013. GODINE

 

U prva tri mjeseca 2013. godine broj završenih stanova iznosio je 420, što je za 83,4 % više u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

Broj nezavršenih stanova na kraju prvog tromjesečja 2013. godine je 3.248, što je za 25,1 %  manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Prosječna površina završenih stanova u prva tri mjeseca 2013. godine je 53,7 m2 što je za 77,1 % više od prosječne površina završenih stanova u u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

 

ENERGETSKA STATISTIKA, OŽUJAK 2013.

 

Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u ožujku 2013. godine iznosila je 1.868 GWh, što je za 56,6% više u odnosu na ožujak 2012. godine. U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 60 %, a termoelektrane sa 40%.

Uvoz prirodnog plina u Bosnu i Hercegovinu u ožujku 2013. godine  iznosio je 23,8 milijuna Sm3 (standardnih metara kubnih) što je za 0,7% više u odnosu na ožujak 2012. godine.

 

KLANJE STOKE I PERADI U KLAONICAMA, I TROMJESEČJE 2013.

 

U I tromjesečju 2013. u klaonicama se bilježi smanjen broj zaklanih grla stoke u odnosu na I tromjesečje 2012. godine kod sljedećih vrsta stoke:

1.      Goveda za 2,21 % 

2.      Ovaca  za 26,49 %

3.      Svinja za 6,06 %

4.      Peradi za 25,47 %

Učešće pojedinih vrsta mesa u ukupnoj neto težini zaklane stoke i peradi u klaonicama je sljedeće:

 
  1. Meso peradi      53,5 %
  2. Meso goveda    27,5 %
  3. Meso svinja      17,9 % 
  4. Meso ovaca        1,1 %

 

PROIZVODNJA I PRODAJA ŠUMSKIH SORTIMENATA PREMA ASORTIMANU U I TROMJESEČJU 2013.

 

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u BiH u I tromjesečju 2013. veća je za 7,95% u odnosu na I tromjesečje 2012. godine.

 

Proizvodnja šumskih sortimenata četinarskih vrsta drveća povećana je u I tromjesečju 2013. za 31,26% dok je proizvodnja šumskih sortimenata lišćarskih vrsta manja za 5,77% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

 

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O AKVAKULTURI, 2012.

 

Ukupna proizvodnja konzumne ribe u 2012. godini iznosila je 3.584,2 tone, što je za 11,5% manje nego u istom razdoblju 2011. godine.

Proizvodnja šarana u 2012. godini je manja za 37,0%, kao i proizvodnja pastrmke za 7,0%  u odnosu na proizvodnju u 2011. godini.

U ukupnoj količini konzumne ribe, šaran učestvuje sa 16,0%, pastrmka sa 78,6% i ostale vrste ribe sa 5,4%.