Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

Komentar, travanj 2013.

Indeks obujma industrijske prozivodnje, ožujak 2013.

 

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u ožujku 2013. u poređenju sa veljačom 2013. bilježi rast od 0,2%.

U ožujku 2013. u poređenju s ožujkom 2012. industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, kalendarski prilagođena, bilježi rast za 7,6%.

INDEKSI OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE – GLAVNE INDUSTRIJSKE SKUPINE (GIG)

U ožujku 2013. u odnosu na veljaču 2013. proizvodnja Trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 24,5%, proizvodnja Energije je veća za 3,1%, Kapitalnih proizvoda je veća za 0,6%, Netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 0,1%, dok je proizvodnja Intermedijarnih proizvoda manja za 5%.

U ožujku 2013. u odnosu na ožujak 2012. proizvodnja Trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 44,2%, Kapitalnih proizvoda veća je za 22,4%, Energije je veća za 11,6%, proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 7,7% dok proizvodnja Intermedijarnih proizvoda bilježi pad od 8%.

OBJAŠNJENJE:

Desezonirani indeksi

Pojam desezonirani indeksi podrazumijeva da su podaci prilagođeni za sezonu i kalendarske dane. Sukladno preporukama Eurostata podaci koji se upoređuju s podacima od prethodnog mjeseca (mjesečnoskladu s preporukama Eurostata su poređenje prema terminologiji i praksi Eurostata) prezentiraju se u desezoniranom obliku indeksa industrijske proizvodnje ili iz njih izračunanih stopa rasta.

Kalendarski prilagođeni indeksi

Pojam kalendarski prilagođeni indeksi podrazumijeva da su podaci prilagođeni za utjecaj kalendarskih i radnih dana. Sukladno preporukama Eurostata podaci koji se upoređuju s podacima od istog razdoblja prethodne godine (godišnje poređenje prema terminologiji i praksi Eurostata) prezentiraju se u kalendarski prilagođenom obliku indeksa industrijske proizvodnje ili iz njih izračunanih stopa rasta.

Robna razmjena BiH s inozemstvom, ožujak 2013.

U mjesecu ožujku 2013.godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inozemstvom u vrijednosti od 1 963,2 milijuna KM, od čega se na izvoz odnosi 682,6 milijuna KM ili 34,8%, a na uvoz 1 280,5 milijuna KM ili 65,2%.

 

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u promatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 53,3%.

U razdoblju 01-03.2013.godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 1 935,7 milijuna KM, što je za 9,7% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

 

U razdoblju 01-03.2013.godine, ostvaren je uvoz u vrijednosti od 3 428,5 milijuna KM, što je za 0,6% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

 

U istom razdoblju procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 56,5%.

 

U razdoblju 01-03.2013.godine, BiH je u robnom prometu sa inozemstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti od 1 492,8 milijuna KM što je za 9,3% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u razdoblju 01-03.2013.godine, najveći deficit je ostvaren u odsjeku 33 «Nafta i naftni derivati» u vrijednosti od 501,6 milijuna KM (što je za 17,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine) i u odsjeku 78 «Cestovna vozila» u vrijednosti od 138,9 milijuna KM (što je za 4,7% manje nego u istom razdoblju prethodne godine). Najveći suficit u razdoblju 01-03.2013.godine je ostvaren u odsjeku 82 «Pokućstvo i dijelovi» u vrijednosti od 171,1 milijun KM (što je za 3,9% više nego u istom razdoblju prethodne godine). Strukturu bilance po određenim odsjecima SMTK klasifikacije možete vidjeti u tablici priloženoj uz komentar.

U pogledu zemljopisne distribucije robne razmjene BiH sa inozemstvom, moguće je navesti slijedeće:

U mjesecu ožujku 2013.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 104,6 milijuna KM, što je u procentima 15,3% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom mjesecu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 104,1 milijun KM, što je u procentima 15,2% od ukupnog izvoza.

 

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu ožujku 2013.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 389,8 milijuna KM, što je u procentima 57,1% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 215,5 milijuna KM, što je u procentima 31,6% od ukupnog izvoza.

U razdoblju 01-03.2013.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 319,2 milijuna KM, što je u procentima 16,5% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom razdoblju ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 287 milijuna KM, što je u procentima 14,8% od ukupnog izvoza.

 

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju 01-03.2013.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 1 159,3 milijuna KM, što je u procentima 59,9% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 545,9 milijuna KM, odnosno 28,2% od ukupnog izvoza.

 

U mjesecu ožujku 2013.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 163,3 milijuna KM, što je u procentima 12,8% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 113,5 milijuna KM, što je u procentima 8,9% od ukupnog uvoza.

 

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu ožujku 2013.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 598,5 milijuna KM, što je u procentima 46,7% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 290,3 milijuna KM, što je u procentima 22,7% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 142,5 milijuna KM, što je u procentima 11,1% od ukupno ostvarenog uvoza.

 

U razdoblju 01-03.2013.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 413,6 milijuna KM, što je u procentima 12,1% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istom razdoblju ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 284,6 milijuna KM, što je u procentima 8,3% od ukupnog uvoza.

 

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju 01-03.2013.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 1 619,6 milijuna KM, što je u procentima 46,9% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 733,6 milijuna KM, odnosno 21,4% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 375,7 milijuna KM, što je u procentima 11% od ukupno ostvarenog uvoza.

 

Ako promatramo robnu razmjenu sa glavnim trgovinskim partnerima BiH, onda je moguće uočiti da je došlo do pada izvoza u razdoblju 01-03.2013.godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i to u Srbiju u iznosu od 9,6%, dok je došlo do rasta izvoza u Hrvatsku u iznosu od 20,5%, Sloveniju 7,4%, Njemačku 4% i Italiju 2,4%.

 

U istom promatranom razdoblju najveći rast uvoza zabilježen je kod uvoza robe iz Italije u iznosu od 11,7%, dok je došlo do pada uvoza iz Hrvatske u iznosu od 13,9%, Njemačke 2,9%, Srbije 1,3% i Slovenije 1,1%.

 

Gledano po sektorima Harmoniziranog sustava (HS), odnosno Carinske tarife BiH, moguće je uočiti slijedeće:

U mjesecu ožujku 2013. godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 153,2 milijuna KM, što iznosi 22,4% od ukupnog izvoza. Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 105,3 milijuna KM, što iznosi 15,4% od ukupnog izvoza.

 

U razdoblju 01-03.2013.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 443,1 milijun KM, što iznosi 22,9 % od ukupnog izvoza.

Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 251,2 milijuna KM, što iznosi 13% od ukupnog izvoza.

 

U mjesecu ožujku 2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 268 milijuna KM, što iznosi 20,9% od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru XVI «Strojevi; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 155,1 milijun KM, što iznosi 12,1 % od ukupnog uvoza.

 

U razdoblju 01-03.2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 780,5 milijuna KM, što iznosi 22,8 % od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru XVI «Strojevi; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 417,2 milijuna KM, što iznosi 12,2 % od ukupnog uvoza.

 

Promatrano po područjima i oblastima Klasifikacije djelatnosti (KD/NACE Rev.2), moguće je uočiti slijedeće:

U razdoblju 01-03.2013.godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» u vrijednosti od 1 656,5 milijuna KM, što čini 85,6 % od ukupnog izvoza.

 

U okviru ovog područja, najveće učešće u izvozu bilo je ostvareno u oblasti (C24) «Proizvodnja baznih metala» sa ukupnom vrijednošću od 298 milijuna KM, što iznosi 15,4 % od ukupnog izvoza.

 

U razdoblju 01-03.2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» sa ukupnom vrijednošću od 2 712,6 milijuna KM, što iznosi 79,1 % od ukupnog uvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u uvozu ostvareno je u oblasti (C10) «Proizvodnja prehrambenih proizvoda» sa ukupnom vrijednošću od 391 milijun KM, što iznosi 11,4 % od ukupnog uvoza.

 

METODOLOŠKA NAPOMENA: U statistici robne razmjene sa inozemstvom koriste se tri pristupa, odnosno sustava obuhvata podataka: specijalni-uža definicija, specijalni-proširena definicija i opći. Sustav specijalne trgovine-uža definicija uključuje samo redoviti izvoz i uvoz, sustav specijalne trgovine-proširena definicija pored redovitog izvoza i uvoza uključuje još i vanjsku i unutarnju obradu, dok opći sustav pored redovitog izvoza i uvoza, vanjske i unutarnje obrade uključuje i robu u carinskim skladištima, u slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom. U BiH podatke o vanjskotrgovinskom robnom prometu BiH proizvode različite institucije: Agencija za statistiku BiH i Uprava za neizravno oporezivanje BiH. Razlika u podacima ovih institucija je prisutna prije svega zbog korištenja različitih pristupa tj.različitog obuhvata statističkih i carinskih procedura. Naglašavamo da Agencija za statistiku BiH koristi proširenu definiciju sustava specijalne trgovine prema preporukama Eurostat-a (Statističkog ureda EU). Također, prema Zakonu o statistici BiH, Agencija za statistiku BiH je jedini proizvođač zvaničnih statističkih podataka za BiH.

Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zaposlenih, veljača 2013.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za veljaču 2013. godine iznosila je 815 KM, što pokazuje pad plaće od 1,9% u odnosu na prosinac 2012. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za veljaču 2013. u odnosu na isti mjesec prošle     godine nominalno je niža za 0,4%.

U poređenju sa istim mjesecom 2012. godine najveće povećanje imao je sektor Poljoprivreda, šumartvo i ribolov (A) za 5,6 indeksnih poena, slijedi ga sektor Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja  (K) za 4,2 indeksna poena, te sektor Umjetnost, zabava i rekreacija (R) za 4,0 indeksnih poena. Najveći pad zabilježio je sektor Proizvodnja i opskrba el.energijom, plinom, parom i klimatizacija (D) za 2,9 indeksna poena.

Ako se veljača 2013. uspoređuje sa prosjekom 2012. godine najveći porast je imao sektor Umjetnost, zabava i rekreacija (R) za 4,5 indeksna poena, zatim sektori Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) za 3,6 indeksna poena, i Prijevoz i skladištenje (H) za 1,9 indeksna poena. Najveći pad je zabilježio sektor Ostale uslužne djelatnosti (S) za 7 indeksnih poena.

 

Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih, veljača 2013.

 

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za veljaču 2013. godine iznosila je 1.272 KM, što pokazuje nominalni pad za 2,1% u odnosu na prosinac 2012. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća za veljaču 2013. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je niža za 0,4%.

Najveći porast, u poređenju sa istim mjesecom 2012. godine, imao je sektor Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (A) za 5,3 indeksna poena, zatim sektor Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) za 4,6 indeksna poena, te sektor Prijevoz i skladištenje (H) za 4,1 indeksni poen. Najveći pad zabilježio je sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) za 4,4 indeksna poena.

Ako se veljača 2013. uspoređuje sa prosjekom 2012. godine najveći porast je imao sektor Umjetnost, zabava i rekreacija (S) za 4,1 indeksni poen, zatim sektor Administrativne, pomoćne i uslužne djelatnosti (N) za 3,3 indeksna poena, te sektor Prijevoz i skladištenje (H) za 2,5 indeksna poena. Najveći pad zabilježio je sektor Ostale uslužne djelatnosti (S) za 7,3 indeksna poena.

Zaposleni po djelatnostima, veljača 2013.

U veljači 2013. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 648.354, a od toga 264.640 žena. U odnosu na siječanj 2013. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se smanjio za 0,5%, a broj zaposlenih žena se također smanjio za 0,4%.

U poređenju sa veljačom 2012. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 8,6 indeksnih poena, zatim sektor Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (N) sa 6,7 indeksnih poena,  te sektor Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje (O) sa 3,5 indeksnih poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Poslovanje nekretninama (L) sa 12,5 indeksnih poena, slijedi ga sektor Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (M) sa 8,1 indeksnih poena, te sektor Umjetnost, zabava i rekreacija (R) sa 4,2 indeksna poena.

 

1) Na temelju polugodišnjeg istraživanja s punim obuhvatom RAD-15, stanje 30. rujna 2012. godine, početkom prosinca 2012. godine napravljena je korekcija objavljenih podataka o zaposlenima u pravnim osobama, dobivenih mjesečnim istraživanjem RAD-1. Stoga su podaci od ožujka 2012. do rujna 2012. godine konačni, a za ostale mjesece 2012. i 2013. godine privremeni.

Registrirana nezaposlenost, veljača 2013.

U veljači 2013. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 554.489.

Broj registriranih nezaposlenih u veljači 2013. u odnosu na siječanj 2013. godine se smanjio za 0,1%, dok se broj nezaposlenih žena u istom periodu, također, smanjio za 0,1%.

Ako kao baznu godinu uzmemo 2011 (2011=100) i uporedimo veljaču 2013. sa istim mjesecom 2012. godine, uočit ćemo rast nezaposlenosti od 2,1 indeksni poen ili u apsolutnom  iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene povećao se za 10.842.

Ako poredimo registrirane nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 196.715, zatim slijede osobe sa NK 161.153 i sa srednjom stručnom spremom 141.224 osoba.

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.656, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom 34.681 (uključujući doktore nauka i magistre).

Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima iznosi 50,2% ili u apsolutnom iznosu 278.256 osoba ženskoga spola.

U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalifikovanih NK – 84.051, sa srednjom spremom – 83.803 i sa VKV i KV kvalifikacijom 77.647 osobe ženskog spola.

 

Indeks potrošačkih cijena, ožujak  2013.

 

U mjesecu ožujku 2013. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na veljaču 2013. ukupan indeks potrošačkih cijena porastao je za 0,1%.

 

Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u ožujku 2013. godine u odnosu na veljaču 2013. godine, u prosjeku je zabilježen rast u odjeljcima Odjeće i obuće za 1,2%, Rekreacije i kulture za 0,5%, Alkoholnih pića i duhana za 0,2%, Ostalih dobara i usluga za 0,2%, Hrane i bezalkoholnih pića, Namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće te Prijevoza za po 0,1% u svakom.

 

 

Niže cijene zabilježene su u odjeljcima stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,4% i Zdravstvo za 0,3%.

 

 

 

 

Ostali odjeljci bez promjena cijena

 

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u augustu 2011. godine u odnosu na juli 2011. godine, u ostalim odjeljcima, u prosjeku, nisu zabilježene promjene cijena.

Tablica 1. Stope promjene cijena  nekih proizvoda i usluga

Proizvod

ožujak 2013/veljača 2013.

(%)

Bezolovni 95

0,9

Bezalkoholna pića

0,6

Pšenično brašno

0,5

Super 98

0,5

Cigarete - strane

0,5

Meso i mesne prerađevine

0,1

Voda

0,0

Odvoz smeća

0,0

Gradski plin

0,0

Cigarete - domaće

0,0

Kruh

0,0

Mlijeko

-0,2

Jaja

-0,4

Dizel

-0,5

Lijekovi

-0,5

Električna energija

-0,5

Kava

-1,5

Šećer

-2,5

Ulje

-2,8

 

 

Godišnja inflacija u ožujku 2013. godine u Bosni i Hercegovini bila je 0,6%.

 

Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2013. godine u odnosu na ožujak 2012. godine više su za 0,6%.

 

Najveći prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima: Alkoholna pića  i duhan za 6,6%,  Hrana i bezalkoholna pića za 1,4%, Obrazovanje za 1,8%,  Stanovanje, voda, elekktrična energija, plin i drugi energenti za 1,1%, Rekreacija i kultura za 0,9%, Ostala dobra i usluge za 0,7%, Restorani i hoteli za 0,3%, Komunikacije za 0,1%, Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 0,1%.

 

Detaljnije informacije o kretanju cijena u ožujku mogu se pronaći u priopćenju o Indeksu potrošačkih cijena u BiH za mjesec ožujak 2013. godine.

 

 

Tablica 2. Stope promjene cijena nekih  proizvoda i usluga

Proizvod

ožujak 2013/ožujak 2012.

(%)

Ulje

10,2

Cigarete - domaće

9,0

Cigarete - strane

7,4

Voda

5,8

Odvoz smeća

4,6

Pšenično brašno

4,1

Lijekovi

2,7

Bezalkoholna pića

2,1

Super 98

2,0

Bezolovni 95

1,2

Meso i mesne prerađevine

1,0

Kruh

0,5

Električna energija

0,3

Gradski plin

0,0

Mlijeko

-0,3

Kava

-3,3

Dizel

-3,4

Jaja

-5,5

Šećer

-8,3

 

 

 

Dolasci i noćenja, smještajni kapaciteti, veljača 2012.

 

U Bosni i Hercegovini u veljači 2013. godine turisti su ostvarili 41.095 posjeta, što je više za 12,1% u odnosu na siječanj 2013. godine i više za 25,9% u odnosu na veljaču 2012. godine.

 

Turisti su ostvarili 93.383 noćenja, što je više za 4,4% u odnosu na siječanj 2013. i više za 16,3% u odnosu na veljaču 2012.godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 45,1% i 54,9% stranih turista.

 

U strukturi noćenja stranih turista u veljači 2013. najviše noćenja ostvarili su turisti iz  Srbije (28,5%),Hrvatske (20,2%),Slovenije (9,6%), što je ukupno 58,3%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 41,7% noćenja.

 

Prosječno zadržavanje turista je 2,3 noći. Što se tiče duljine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz: Ukrajine sa prosječnim zadržavanjem od 4,8 dana,  Kuvajta sa 4,7 dana i Rusije sa 4,1 danom.

 

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj  noćenja  ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 91,6 %.

 

U razdoblju siječanj – veljača 2013. turisti su ostvarili 77.749 posjeta, što je više za 9,5% i 182.789  noćenja, što je više za 7,2% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

 

 

Prvi put registrirana cestovna motorna vozila, 2012.

U 2012. godini prvi put je registrirano 60 912 cestovnih motornih vozila, što je za 0,7% više u odnosu na prethodnu godinu.

 

Od ukupnog broja prvi put registriranih cestovnih motornih vozila u 2012. godini  82 % odnosi se na putnička vozila, 7 %  na teretna vozila, a 11 %  na sve ostale kategorije vozila.

 

Promatrano po tipu pogonske energije, 79,1 % vozila koristi dizel, 20,8 % benzin.

 

Registrirana cestovna motorna vozila, 2012.

U 2012. godini registrirano je ukupno 779 130 cestovnih motornih vozila, što je za 8,7% manje u odnosu na prethodnu godinu.

Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila u 2012. godini, 85 % odnosi se na putnička vozila, 9 %  na teretna vozila, a 6 %  na sve ostale kategorije vozila.

Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila, 7,8 % odnosi se na prvi put registrirana cestovna motorna vozila u 2012. godini.

 

Prijevoz i skladištenje, IV tromjesečje 2012.

 

U  četvrtom tromjesečju 2012. godine ukupan promet uslužnih djelatnosti prijevoza i skladištenja u BiH manji je za 6,6% od prometa ostvarenog u trećem tromjesečju 2012.

Najveći pad ostvarenog prometa zabilježen je u oblasti zračnog prijevoza za 45,5%, dok je u oblasti skladištenje i pomoćne djelatnosti u  prijevozu pad iznosio 12,9% u odnosu na treće tromjesečje 2012.

Najveće učešće u prometu uslužnih djelatnosti prijevoza i skladištenja  u četvrtom tromjesečju 2012. godine ostvareno je u oblasti kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta (91,0%), potom slijede oblasti skladištenje i pomoćne djelatnosti u prijevozu (8,7%), te zračni prijevoz sa učešćem od 0,3% .

U poređenju sa istim razdobljem prethodne godine u četvrtom tromjesečju 2012. zabilježen je rast ostvarenog prometa uslužnih djelatnosti prijevoza i skladištenja za 15,2%. Najveći porast prometa ostvaren je u oblasti kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta za 21,4% , dok je u oblasti zračnog prijevoza zabilježen pad od 43,0%.

U razdoblju siječanj – prosinac 2012. ukupan promet uslužnih djelatnosti prijevoza i skladištenja u BiH veći je za 12,5% u odnosu na promet ostvaren u  2011. godini.

 

Statistika transporta, IV tromjesečje 2012.

 

U cestovnom prijevozu robe, broj pređenih kilometara vozila u IV tromjesečju 2012. godine, u odnosu na IV tromjesečje prethodne godine, veći je za 9,2%.

Promatrajući cestovni prijevoz putnika, pređeni kilometri vozila manji su za 0,9%.

U gradsko-prigradskom prijevozu, pređeni kilometri vozila manji su za 1,8%.

U željezničkom prijevozu robe, opseg prevezene robe veći je za 5,9%.

Broj prevezenih putnika željeznicom veći je za 25,7%.

Broj prevezenih putnika u zračnom prijevozu veći je za 2,5%.

Broj pismonosnih pošiljki veći je za 15,6 % , a broj paketskih pošiljki manji je za 3,2% .

 

 

 

Distributivna  trgovina, IV tromjesečje 2012.

 

Ukupan promet distributivne trgovine u BiH za IV tromjesečje 2012. godine iznosio je 6 milijardi i 239 milijuna KM što je za 8,2% manje u odnosu na prethodno tromjesečje (III tromjesečje 2012. godine) i manje za 6,2% u odnosu na isto tromjesečje (IV tromjesečje) prethodne godine.

U IV tromjesečju 2012. godine ostvareni promet u trgovini i održavanju motornih vozila i trgovini na malo motornim gorivima manji je za 9,1% u odnosu na prethodno tromjesečje (III tromjesečje 2012. godine), te za 12,5% manji u odnosu na isto tromjesečje (IV tromjesečje) prethodne godine.

U trgovini na veliko ostvaren je ukupan promet od 3 milijarde i 947 milijuna KM što je za 8,1% manje u odnosu na prethodno tromjesečje (III tromjesečje 2012. godine), te za 6,9% manje u odnosu na isto tromjesečje (IV tromjesečje) prethodne godine.

Ukupan promet u trgovini na malo za IV tromjesečje 2012. iznosio je 1 milijardu i 207 milijuna KM i manji je za 6,8% u odnosu na prethodno tromjesečje (III tromjesečje 2012. godine), te za 1,1% manji u odnosu na isto tromjesečje (IV tromjesečje) prethodne godine.

Ukupan promet distributivne trgovine u BiH za  2012. godinu iznosio je 24 milijarde i 356 milijuna KM što je za 5,6% manje u odnosu na 2011. godinu.

U poređenju sa prethodnom (2011.) godinom najveći pad prometa od 8,9% ostvaren je u trgovini i održavanju motornih vozila i trgovini na malo motornim gorivima, slijede oblasti trgovine na veliko sa smanjenjem od 6,7% i trgovina na malo sa 0,4%.

 

Prikupljanje  kravljeg mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda, veljača 2013.

 

U veljači 2013. godine ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka veća je za 4,2% i sadržaj mliječne masti veći je za 0,5% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine, dok je sadržaj proteina manji za 2,1%.

U istom razdoblju bilježi se povećanje proizvodnje mlijeka za piće za 3,5% i povećanje proizvodnje maslaca i ostalih žuto masnih proizvoda za 60,4%, dok je u istom razdoblju došlo do smanjenja proizvodnje  vrhnja za 0,8%, kravljeg sira za 11,3%, i fermentiranih mliječnih proizvoda za 5,4%.

NAPOMENA ZA PRIOPĆENJE: Koristeći se Regulativom 97/80 vezanom za statistike mlijeka došlo je do prelaska određenog broja mliječnih proizvoda sa određenom količinom mliječne masti iz jedne skupine proizvoda u drugu. To je uzrokovalo povećanje indeksa kod maslaca i ostalih žuto masnih proizvoda u odnosu na prošlu godinu.

Klimatske promjene- temperatura zraka i atmosferske padavine, 2000- 2012.

 

Slijedeći potrebu praćenja i izvješćivanja o klimatskim promjenama, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine je u suradnji s Federalnim hidrometeorološkim zavodom FBiH i Republičkim hidrometeorološkim zavodom RS osigurala podatke o temperaturama zraka i atmosferskim padavinama za razdoblje 2000- 2012. godine.

Redovito mjerenje temperatura potvrđuje 100 godišnji svjetski linearni trend porasta prosječne godišnje temperature, od 0,74°C.

U Bosni i Hercegovini taj porast iznosi 0,06 0C za razdoblje 2000 – 2012. Postoji blago povećanje prosječnih količina padavina u Bosni i Hercegovini, koje iznosi 0,0024 l/m2.

Cijene energenata, II polugodište 2012.

 

Prosječna cijena električne energije sa uključenim svim taksama za kućanstva, iz skupine kupaca potrošnje između 2 500 i 5 000 kWh  u drugom polugodištu 2012. godine, iznosila  je 15,85 feninga/kWh, što je za 1,2% više nego u prvom polugodištu 2012.

Prosječna cijena električne energije bez  poreza na dodanu vrijednost za industriju, iz skupine kupaca potrošnje između 500 i 2 000 MWh, u drugom polugodištu 2012. godine iznosila je 13,0 feninga/kWh, što je za 2,6% više nego u prvom polugodištu 2012.

U razdoblju srpanj-prosinac 2012. godine nije bilo promjene prodajne cijene plina, te je prosječna cijena prirodnog plina sa uključenim svim taksama za kućanstva, u drugom polugodištu 2012. godine iznosila 30,2 KM/GJ, (Konvertibilnih maraka po Giga Džulu), a prosječna cijena prirodnog plina bez  poreza na dodanu vrijednost za industriju iznosila  je 30,8  KM/GJ.