Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

Komentar, veljača 2013.

Robna razmjena BiH s inozemstvom, siječanj 2013.

 

 

U mjesecu siječnju 2013.godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inozemstvom u vrijednosti od 1 627,7 milijun KM, od čega se na izvoz odnosi 606,7 milijuna KM ili 37,3 %, a na uvoz 1 021 milijun KM ili 62,7 %.

Izvoz u siječnju 2013.godine je za 8,4 % veći nego u siječnju prethodne godine.

Uvoz u jsiječnju 2013.godine je za 2,3 % veći nego u siječnju prethodne godine.

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u posmatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 59,4 %.

Vanjskotrgovinski robni deficit u mjesecu siječnju 2013.godine iznosio je 414,3 milijuna KM što je za 5,4 % manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Posmatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u siječnju 2013.godine, najveći deficit je zabilježen u odsjeku 33 «Nafta i naftni derivati» u vrijednosti od 158,4 milijuna KM (što je za 6,9 % više nego u siječnju prethodne godine) i u odsjeku 78 «Cestovna vozila» u vrijednosti od 35,3 milijuna KM (što je za 9,5 % manje nego u siječnju prethodne godine). Najveći suficit u siječnju 2013.godine je ostvaren u odsjeku 82 «Pokućstvo i dijelovi» u vrijednosti od 58,4 milijuna KM (što je za 11 % više nego u jsiječnju prethodne godine).
Posmatrano po područjima i oblastima Klasifikacije djelatnosti BiH (KD/NACE Rev.2), moguće je uočiti sljedeće:

U mjesecu siječnju 2013.godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» u vrijednosti od 533,6 milijuna KM, što čini 88 % od ukupnog izvoza.

            U okviru ovog područja, najveće učešće u izvozu bilo je ostvareno u odjeljku (C24) «Proizvodnja baznih metala» sa ukupnom vrijednošću od 96,3 milijuna KM, što iznosi 15,9 % od ukupnog izvoza.

            U mjesecu sječnju 2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» sa ukupnom vrijednošću od 804,5 milijuna KM, što iznosi 78,8 % od ukupnog uvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u uvozu ostvareno je u odjeljku  (C10) «Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića» sa ukupnom vrijednošću od 130,8 milijuna KM, što iznosi 12,8 % od ukupnog uvoza.

U pogledu zemljopisne distribucije robnog prometa BiH sa inozemstvom, moguće je navesti sljedeće:

U mjesecu siječnju 2013.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 109,2 milijuna KM, što je u procentima 18 % od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom mjesecu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 84,3 milijuna KM, što je u procentima 13,9 % od ukupnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu siječnju 2013.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 383,4 miliona KM, što je u procentima 63,2 % od ukupno ostvarenog izvoza. Značajan izvoz ostvaren je takođe u zemlje CEFTA-e u vrijednosti od 149,5 milijuna KM, što je u procentima 24,6 % od ukupnog izvoza.

            U mjesecu siječnju 2013.godine, najviše se uvozilo iz Rusije i to u vrijednosti od 125,5 milijuna KM, što je u procentima 12,3 % od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, najveći uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Hrvatske i to u vrijednosti od 120,9 milijuna KM, što je u procentima 11,8 % od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu sječnju 2013.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 483,5 milijuna KM, što je u procentima 47,4 % od ukupnog uvoza. U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 112,7 milijuna KM, što je u procentima 11 % od ukupno ostvarenog uvoza. Značajan uvoz ostvaren je takođe iz zemalja CEFTA-e u vrijednosti od 211,1 milijun KM, što je u procentima 20,7 od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema glavnim trgovinskim partnerima BiH moguće je uočiti da je došlo do rasta izvoza u mjesecu sječnju u odnosu na isti mjesec prethodne godine kod izvoza u Hrvatsku u iznosu od 18,5 %, Sloveniju 12,3 %, Italiju 6,5 % i Njemačku 6,2 %, dok je došlo do pada izvoza u Srbiju u iznosu od 5,9 %.

Posmatrajući siječanj 2013.godine u odnosu na siječanj 2012.godine moguće je uočiti da je došlo do rasta uvoza roba iz Italije u iznosu od 24,5 %, Srbije 11,7 %, Njemačke 9,7 %, Slovenije 9,3 %, dok je došlo do pada uvoza iz Hrvatske u iznosu od 13,2 % i Rusije 4,9 %.

 

Gledano po sektorima Harmoniziranog sustava (HS) odnosno Carinske tarife BiH moguće je uočiti sljedeće važnije tendencije:

U mjesecu siječnju 2013.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 137,4 milijuna KM, što iznosi 22,6 % od ukupnog izvoza. Značajan obijam izvoza ostvaren je također u sektoru XX «Razni proizvodi» sa ukupnom vrijednošću od 71,5 milijuna KM, što iznosi 11,8 % od ukupnog izvoza.

U mjesecu siječnju 2013.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 252,3 milijuna KM, što iznosi 24,7 % od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru XVI «Mašine; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 128,7 milijuna KM, što iznosi 12,6 % od ukupnog uvoza.

 

METODOLOŠKA NAPOMENA: U statistici vanjske trgovine koriste se tri pristupa odnosno sustava obuhvata podataka: specijalni-uža definicija, specijalni-proširena definicija i opći. Sustav specijalne trgovine-uža definicija uključuje samo redovan izvoz i uvoz, sustav specijalne trgovine-proširena definicija pored redovnog izvoza i uvoza uključuje još i vanjsku i unutarnju obradu, dok opći sustav pored redovnog izvoza i uvoza, vanjske i unutarnje obrade uključuje i zalihe robe u carinskim skladištima, u slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom. U BiH podatke o vanjskotrgovinskom prometu BiH proizvode različite institucije: Agencija za statistiku BiH i Uprava za neizravno oporezivanje BiH. Razlika u podacima ovih institucija je prisutna prije svega zbog korištenja različitih pristupa tj.različitog obuhvata statističkih i carinskih procedura. Naglašavamo da Agencija za statistiku BiH koristi proširenu definiciju sustava specijalne trgovine prema preporukama Eurostat-a (Statističkog ureda EU). Također, prema Zakonu o statistici BiH, Agencija za statistiku BiH je jedini proizvođač zvaničnih statističkih podataka za BiH.

 

 

Indeksi izvoznih i uvoznih cijena BiH, IV tromjesečje 2012.

 

 

Prema privremenim podacima za 2012. godinu  može se primijetiti da je došlo do porasta  izvoznih cijena u iznosu od 9,3% u odnosu 2011. godinu. Najveći porast se može primijetiti u oblasti C12 „Proizvodnja duhanskih proizvoda“ u iznosu od 29,5%. Što se tiče uvoznih cijena i tu se može primijetiti rast od 13,2%, od čega je najveći porast u oblasti B06 „Vađenje sirove nafte i prirodnog plina“ u iznosu od 46,4%.

Prema privremenim podacima za četvrto tromjesečje 2012. godine  možemo primijetiti da je došlo do porasta  izvoznih cijena u iznosu od 10,2% u odnosu na 2011. godinu.

Posmatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH, može se uočiti da je došlo do porasta izvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 12%, „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 11,2%,  te „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 10,2%. 

Prema privremenim podacima za četvrto tromjesečje 2012. godine  možemo primijetiti da je došlo do porasta  uvoznih cijena u iznosu od 13,4% u odnosu na 2011.godinu.

Posmatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH, možemo uočiti da je došlo do porasta uvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 28,7%, „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 27%, te „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 10,5%.

 

 

Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zaposlenih, prosinac 2012.

 

 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za prosinac 2012. godine iznosila je 831 KM, što pokazuje nominalni pad plaće od 0,1% u odnosu na studeni 2012. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prosinac 2012. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 0,4%. U poređenju sa istim mjesecom 2011. godine najveće povećanje imao je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 3,6 indeksnih poena, zatim sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3,4 indeksna poena, te sektor Prerađivačka industrija (D) za 1,9 indeksnih poena. Najveći pad zabilježio je sektor Građevinarstvo (F) za 3,8 indeksnih poena.

Ako se prosinac 2012. uspoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 4,9 indeksnih poena, slijedi ga sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3,6 indeksnih poena, te sektori Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) i Financijsko posredovanje (J) za 3,4 indeksna poena. Najveći pad je zabilježio sektor Građevinarstvo (F) za 2,1 indeksni poen.

 

 

Prosječne isplaćene neto plaće zaposlenih, IV tromjesečju 2012.

 

 

Za četvrto tromjesečje 2012. godine prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 831 KM, a u trećem tromjesečju 2012. godine iznosila je 823 KM, što pokazuje da je prosječna neto plaća u četvrtom tromjesečju 2012. nominalno veća za 1% u odnosu na treće tromjesečje 2012. godine.

Najveće povećanje prosječne neto plaće u četvrtom tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje predhodne godine imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 3,5 indeksnih poena, slijede ga sektori  Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3,2 indeksna poena i Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 3,1 indeksni poen.

 

 

Prosječne isplaćene neto plaće zaposlenih, II polugodište, 2012.

 

 

Za drugo polugodište 2012. godine prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 827 KM, dok je u istom razdoblju predhodne godine iznosila 819 KM, što pokazuje da je prosječna neto plaća nominalno viša za 1% u drugom polugodištu 2012. u odnosu na drugo polugodište 2011. godine.

Najveće povećanje prosječne neto plaće u drugom polugodištu 2012. u odnosu na isto razdoblje predhodne godine imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 4 indeksna poena,  slijede ga sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3 indeksna poena, te sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 2,9 indeksnih poena.

U 2012. godini prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 826 KM, što pokazuje da je prosječna neto plaća veća za 1,3% u 2012. u odnosu na 2011. godinu.

Najveće povećanje prosječne neto plaće u 2012. godini u odnosu na prethodnu godinu imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 3,7 indeksnih poena, slijede ga sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 3,5 indeksnih poena i sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 2,6 indeksnih poena.

 

 

Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih, prosinac 2012.

 

 

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za prosinac 2012. godine iznosila je 1.299 KM, što pokazuje da se bruto plaća nominalno nije mijenjala u odnosu na studeni 2012. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća za prosinac 2012. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 0,4%.

Najveći porast, u poređenju sa istim mjesecom 2011. godine, imao je sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3,5 indeksnih poena, slijedi ga sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 3,4 indeksna poena, te sektor Prerađivačka industrija (D) za 2,3 indeksna poena. Najveći pad imao je sektor Građevinarstvo (F) za 3,6 indeksnih poena.

Ako se prosinac 2012. uspoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 5,3 indeksna poena, zatim sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 4,5 indeksnih poena, te sektori Financijsko posredovanje (J) i Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 4,1 indeksni poen. Najveći pad je zabilježio je sektor Građevinarstvo (F) za 1,5 indeksnih poena.

 

 

 

 

Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih, IV tromjesečje 2012.

 

          Za četvrto tromjesečje 2012. godine prosječna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 1.299 KM, a u trećem tromjesečju 2012.  iznosila je 1.286 KM, što pokazuje da je prosječna bruto plaća nominalno veća za 1% u četvrtom tromjesečju 2012. u odnosu na treće tromjesečje 2012. godine.

          Najveće povećanje prosječne bruto plaće u četvrtom tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 3,7 indeksnih poena, slijedi ga sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3,4 indeksna poena, te sektori  Prijevoz, skladištenje i veze (I) i Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (N) za 2,9 indeksnih poena.

 

 

Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih, II polugodište, 2012.

 

 

Za drugo polugodište 2012. godine prosječna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 1.293 KM, dok je u istom periodu predhodne godine iznosila 1.279 KM, što pokazuje da je prosječna bruto plaća nominalno viša za 1,1% u drugom polugodištu 2012. u odnosu na drugo polugodište 2011. godine.

Najveće povećanje prosječne bruto plaće u drugom polugodištu 2012. u odnosu na isti period predhodne godine imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 4,5 indeksnih poena, slijede ga sektori Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3,2 indeksna poena i Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 2,9 indeksnih poena.

U 2012. godini prosječna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je  1.290 KM, što pokazuje da je prosječna bruto plaća veća za 1,5% u 2011. u odnosu na 2011. godinu.

Najveće povećanje prosječne bruto plaće u 2012. godini u odnosu na prethodnu godinu imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 4,4 indeksna poena, slijede ga sektori Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 3,9 indeksnih poena i Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3 indeksna poena.

 

 

Zaposleni po djelatnostima, prosinac 2012.

 

 

U prosincu 2012. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 685.117, a od toga 280.833 žena. U odnosu na studeni 2012. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se smanjio za 0,2%, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,1%.

U poređenju sa prosincem 2011. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 7,6 indeksnih poena, slijede ga sektori Financijsko posredovanje (J) za 5,1 indeksnih poena i Obrazovanje (M) za 4,2 indeksna poena.

 

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) sa 15,9 indeksnih poena, slijede ga sektori Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 9,6 indeksnih poena i Financijsko posredovanje (J) za 4,9 indeksnih poena.

 

1) Na temelju polugodišnjeg istraživanja s punim obuhvatom RAD-15, stanje 30. rujna 2012. godine, početkom prosinca 2012. godine napravljena je korekcija objavljenih podataka o zaposlenima u pravnim osobama, dobivenih mjesečnim istraživanjem RAD-1. Stoga su podaci od ožujka 2012. do rujna 2012. godine konačni, a za ostale mjesece 2012. godine privremeni.

 

 

Registrirana nezaposlenost, prosinac 2012.

 

 

U prosincu 2012. godine broj registriranih nezaposlenih u BiH iznosio je 550.255.

Broj registriranih nezaposlenih u prosincu 2012. u odnosu na studeni 2012. godine se povećao za 0,4%, a broj nezaposlenih žena u istom razdoblju se nije mijenjao.

Ako kao baznu godinu uzmemo 2010. (2010=100) i uporedimo prosinac 2012. sa istim mjesecom 2011. godine, uočit ćemo rast nezaposlenosti od 2,6 indeksnih poena ili u apsolutnom iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene povećao se za 13.527.

Ako poredimo registrirane nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 194.560, zatim slijede osobe sa NK 160.376 i sa srednjom stručnom spremom 140.369 osoba.

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.557, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom 34.349 (uključujući doktore nauka i magistre).

 

Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima iznosi 50,4% ili u apsolutnom iznosu 277.175 osoba ženskoga spola.

U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalificiranih NK – 83.837, sa srednjom spremom – 83.568 i sa VKV i KV kvalifikacijom 77.205 osobe ženskog spola.

 

 

Indeks potrošačkih cijena, siječanj  2013.

 

 

U mjesecu siječnju 2013. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na prosinac 2012. ukupan indeks potrošačkih cijena je porastao za 0,3%.

 

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u siječnju 2013. godine u odnosu na prosinac 2012. godine, u prosjeku je zabilježen rast u odjeljcima Alkoholnih pića i duhana za 5,6%, Hrane i bezalkoholnih pića za 0,9%, Komunikacija za 0,3%, Rekreacije za 0,2%, Obrazovanja za 0,1%, Ostalih dobara za 0,1%.

Niže cijene zabilježene su u odjeljcima Odjeća i obuća za 5,2%, Zdravstvo za 0,7%, Prijevoz za 0,2%, Namještaj, pokućstvo i redovno održavanje kuće za 0,1%.

 

 

 

 

 

Ostali odjeljci bez promjena cijena

 

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u augustu 2011. godine u odnosu na juli 2011. godine, u ostalim odjeljcima, u prosjeku, nisu zabilježene promjene cijena.

 

Tablica 1. Stope promjene cijena  nekih proizvoda i usluga

Proizvod

siječanj 2013/prosinac 2012

(%)

Cigarete - domaće

8,5

Cigarete - strane

5,1

Voda

1,9

Odvoz smeća

1,3

Jaja

0,7

Mlijeko

0,7

Pšenično brašno

0,5

Meso i mesne prerađevine

0,1

Kafa

0,1

Električna energija

0,0

Gradski plin

0,0

Kruh

0,0

Super 98

0,0

Bezolovni 95

-0,2

Bezalkoholna pića

-0,4

Dizel

-0,6

Lijekovi

-1,0

Šećer

-1,7

Ulje

-2,7

 

 

 

Godišnja inflacija u siječnju 2013. godine u Bosni i Hercegovini bila je 1,3%.

 

Cijene proizvoda i usluga  koji se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju 2013. godine u odnosu na prosinac 2012. godine više su za 1,3%.

 

Najveći prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima: Alkoholna pića  i duhan za 6,4%, Hrana i bezalkoholna pića za 2,8%,  Stanovanje, voda, elekktrična energija, plin i drugi energenti za 1,5%, Prijevoz za 1,4%,  Ostala dobra i usluge za 1,3%, Rekreacija za 1,1%, Obrazovanje za 0,9%, Restorani i hoteli za 0,4%, Komunikacije za 0,1%, Namještaj, pokućstvo i redovno održavanje kuće za 0,1%.

Detaljnije informacije o kretanju cijena u siječnju mogu se pronaći u Priopćenju o Indeksu potrošačkih cijena u BiH za mjesec siječanj 2013. godine.

 

Tablica 2. Stope promjene cijena nekih  proizvoda i usluga

Proizvod

siječanj 2013/siječanj 2012

(%)

Meso i mesne prerađevine

13,3

Pšenično brašno

9,0

Jaja

6,7

Cigarete - domaće

5,8

Voda

5,8

Cigarete - strane

3,1

Gradski plin

2,2

Šećer

1,6

Mlijeko

1,4

Ulje

1,3

Bezolovni 95

0,6

Super 98

0,4

Kafa

0,4

Dizel

0,3

Kruh

0,3

Bezalkoholna pića

0,0

Odvoz smeća

-0,9

Električna energija

-2,2

Lijekovi

-4,3

 

 

SPS, varijable i pokazatelji za poduzeća, 2011, preliminarni rezultati

 

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine otpočela je sa razvojem Strukturnih poslovnih statistika i objavljuje drugo priopćenje o godišnjim strukturno poslovnim statistikama (SPS), ovaj put za 2011. godinu.

Rezultati su napravljeni na osnovu redovitog statističkog istraživanja poduzeća:

-          obuhvaćen je veći dio tržišne ekonomije, 90% (24.128 aktivnih poduzeća),

-          uključene su najznačajnije djelatnosti ( industrija, građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, i veći dio usluga).

Struktura zaposlenih pokazuje da je najveći dio zaposlenih angažiran u Industrijskim djelatnostima ( područja B, C, D i E) i iznosio je 45,5%, zatim u Trgovini 27,2%, te Uslugama 17,8% i Građevinarstvu  9,0%. Slična struktura je i kada se posmatra učešće djelatnosti u stvaranju dodane vrijednosti po faktorskim troškovima, gdje su Industrijske djelatnosti sudjelovale sa 44,3%, Trgovina sa 26,1%, Usluge sa 22,2% i Građevinarstvo sa 7,4%.

Treba napomenuti da su ovo preliminarni rezultati. Konačni rezultati ovog istraživanja biti će objavljeni u tematskom biltenu u narednom razdoblju.

Sukladno  EU metodologiji  SPS  rezultati  prikazuju se i po veličini poduzeća:

-          za mala poduzeća (od 0 do 49 zaposlenih osoba),

-          za srednja poduzeća (od 50 do 249 zaposlenih osoba) i

-          za velika poduzeća (250 i više zaposlenih osoba).

 Podaci prikupljeni istraživanjima strukturnih poslovnih statistika koriste se:

-          za analizu strukture poslovnih subjekata po djelatnostima,

-          za analizu faktora korištenih u procesu proizvodnje,

-          za analizu nacionalnog i regionalnog razvitka ekonomije,

-          kao važni pokazatelji za druge statističke oblasti ( nacionalni računi i kratkoročne statistike).

Najznačajnije SPS varijable su:

-          Broj aktivnih poduzeća,

-          Ostvareni promet,

-          Vrijednost proizvodnje,

-          Dodana vrijednost po faktorskim troškovima,

-          Zaposlenost i Troškovi  zaposlenika,

-          Ostvarene investicije u materijalna i nematerijalna dobra i druge.

Najznačajniji SPS pokazatelji su:

-          Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi,

-          Učešće dodane vrijednosti u vrijednosti proizvodnje,

-          Promet po zaposlenoj osobi,

-          Troškovi rada po zaposleniku,

-          Profitabilnost i drugi.

 

 

 

 

Dolasci i noćenja, smještajni kapaciteti, prosinac 2012.

 

U Bosni i Hercegovini u prosincu 2012. turisti su ostvarili 47.425 posjeta, što je manje za 2,7% u odnosu na studeni 2012. i  za 2,2% više u odnosu na prosinac 2011. godine.

Turisti su ostvarili 95.224 noćenja, što je manje za 4,5% u odnosu na studeni 2012. i za 7,3%  više u odnosu na prosinac 2011. godine. U ukupno osvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 50,6% i  49,4% stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista  u prosincu 2012. najviše noćenja ostvarili su turisti iz  Hrvatske (29,2%),  Srbije (17,9%), i Slovenije (11,1%)  što je ukupno 58,2%.  Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 41,8% noćenja.

Prosječno zadržavanje turista je 2,0 noći. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je: Iran sa  prosječnim zadržavanjem od 3,9 dana, Saudijska Arabija sa 3,7 dana,  Rumunija sa 3,3 dana te Izrael sa 3,1 danom.

Smještajni kapaciteti tj. broj ležaja u prosincu 2012. iznose 23.559 i veći su za 0,5%  u odnosu na studeni 2012. i  za 9,8% manji  u odnosu na prosinac 2011. godine

 

U razdoblju siječanj – prosinac  2012. turisti su ostvarili 747.827 posjeta,  što je više za 9,0% i 1.645.521  noćenje, što je više  za  9,4% u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.

U  strukturi noćenja   stranih turista u istom razdoblju  najviše noćenja  ostvarili su  turisti iz Hrvatske  (16,2%), Srbije  (13,1%), Poljske (8,1%)  i  Slovenije (7.4%) što je  ukupno 44,8%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 55,2% noćenja.                                                                                                                                                                                                                                                              

 

 

Stambena izgradnja u BiH, kraj IV tromjesečja 2012.

 

U 2012. godini broj završenih stanova iznosio je 2.976, što je za 8,0 % više u odnosu na 2011. godinu.

Broj nezavršenih stanova na kraju četvrtog tromjesečja 2012. godine je 3.279, što je za 7,3 %  manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Prosječna površina završenih stanova u 2012. godini je 50,5 m2 što je za 6,1 % manje od prosječne površina završenih stanova u 2011. godini  .

Ukupan broj završenih stanova u prethodnom petogodišnjem razdoblju, od 2008. do 2012. godine, iznosi 14.472.

 

 

Kratkoročni pokazatelji energetske statistike, prosinac 2012, prvi rezultati

 

Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u prosincu 2012. godine iznosila je 1.432 GWh što je za 18,5% više u odnosu na prosinac 2011. godine. U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 41,3 %, a termoelektrane sa 58,7%.

Uvoz prirodnog plina u Bosnu i Hercegovinu u prosincu 2012. godine  iznosio je 32,2 miliona Sm3 što je za 6,1% manje u odnosu na prosinac 2011 godine.

 

 

Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata prema asortimanu, IV tromjesečje 2012.

 

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u BiH u IV tromjesečju 2012 veća je za 3,04% u odnosu na IV tromjesečje 2011 godine.

Proizvodnja šumskih sortimenata četinarskih vrsta drveća povećana je u IV tromjesečju 2012. god. za 11,75% dok je proizvodnja šumskih sortimenata lišćarskih vrsta manja za 3,83% u odnosu na isto razdoblje 2011. god.

Najveći porast proizvodnje ima prostorno drvo četinara od 32,40%.

Najveći pad se bilježi kod proizvodnje ostalog grubo obrađenog drveta od 92,42%.

Kod proizvodnje ostalog grubo obrađenog drveta radi se o malim količinama sortimenata čije variranje u proizvedenim količinama nema uticaja na promjene u ukupnoj proizvodnji šumskih sortimenata.

 

Proizvodnja voća i grožđa, 2012.

 

U 2012. godini u odnosu na 2011. godinu ukupan prinos je manji kod:

 

-          Jabuka za 33,6 %

-          Krušaka za 36,4 %

-          Šljiva za 29,5 %

-          Trešanja za 29,7 %

-          Višanja za 23,2 %

-          Breskvi za 11,6 % i

-          Oraha za 39,6 %

 

Dok je u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu ukupan prinos veći kod:

-          Grožđa za 20 %

 

Napomena za saopštenje: Broj stabala sposobnih za proizvodnju kod većine kultura ima tendenciju blagog porasta u 2012-toj godinu u odnosu na 2011-tu godinu. Zbog uticaja loših vremenskih uslova, visokih temperatura i suše u kritičnom razdoblju, došlo je do pada proizvodnje kod većine kultura. Jedino povećanje proizvodnje je zabilježeno kod grožđa. A to se može objasniti sa povećanjem broja rodnih čokota za 18,1%.

 

 

Unutarnje migracije u BiH, 2012.

 

U ovom priopćenju dati su podaci o unutarnjim migracionim kretanjima stanovništva Bosne i Hercegovine za 2012. godinu. Obuhvaćeni su svi stanovnici, po spolnoj i starosnoj strukturi, koji su registrirali promjenu njihovog prebivališta, uključujući  kretanja između entiteta i Brčko Distrikta.

Na razini BiH broj doseljenih/odseljenih  stanovnika iznosio je 40.305.

 Od toga, broj doseljenih je:

-          U FBiH 25.082, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuje povećanje za 16,8%;

-          U Republici Srpskoj 14.615, što u odnosu na isto period prošle godine pokazuje povećanje  za 41,1%;

-          U Brčko Distriktu 608, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuje povećanje za 7,2%.

 

Za isto razdoblje broj odseljenih je:

-          Iz FBiH 28.274, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuje povećanje za  28,6%;

-          Iz RS  11.175, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuje povećanje za 16%;

-          Iz Brčko Distrikta 856 stanovnika što u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuje povećanje  za 8,4%.

 

Ukupni migracioni saldo Republike Srpske je 3.440, Federacije Bosne i Hercegovine -3.192, a Brčko Distrikta je -248.

Najveći  broj preseljenog stanovništva unutar Bosne i Hercegovine bilo je starosti od 20-39 godina (19.579 stanovnika) što predstavlja 48,6 % ukupnih kretanja.

Posmatrano prema polnoj strukturi, udio ženske populacije u ukupnim migracionim kretanjima iznosio je 21.826 ili 54,2 %, a muške 18.479 ili 45,8 %.