Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

Komentar, siječanj 2013.

 

INDEKS OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U BiH, PROSINAC 2012.

 

Pad ukupne industrijske proizvodnje u BiH u prosincu 2012. godine u odnosu na prosinac 2011. (isti mjesec prethodne godine) iznosi 4,8% a u odnosu na studeni 2012. (prethodni mjesec) pad proizvodnje iznosi 0,8%.

U području C „Vađenje ruda i kamena“ stopa promjene proizvodnje u odnosu na prosinac 2011. godine iznosi -6,8%. Bazni indeks je manji od indeksa u studenom 2012. za 14,3 indeksnih poena.

U području D „Prerađivačka industrija“ stopa promjene proizvodnje u odnosu na prosinac 2011. godine iznosi -6,6%. Bazni indeks je manji od indeksa u studenom 2012. za 7,8 indeksna poena.

U području E „Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i vodom“ stopa promjene proizvodnje u odnosu na prosinac 2011. godine iznosi 2,2%. Bazni indeks je veći od indeksa u studenom 2012. za 23,1 indeksnih poena.

 

 

ROBNA  RAZMJENA  SA INOZEMSTVOM – PROSINAC 2012.GODINE

 

U mjesecu prosincu 2012.godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inozemstvom u vrijednosti od 1 741,2 milijuna KM, od čega se na izvoz odnosi 592,3 milijuna KM ili 34%, a na uvoz 1 148,9 milijuna KM ili 66%.

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u posmatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 51,6%.

U razdoblju  01-12.2012.godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 7 858 milijuna KM, što je za 4,4% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U razdoblju  01-12.2012.godine, ostvaren je uvoz u vrijednosti od 15 253 milijuna KM, što je za 1,8% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U istom razdoblju  procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 51,5%.

 

U razdoblju  01-12.2012.godine, BiH je u robnom prometu sa inozemstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti od 7 395 milijuna KM što je za 1,2% više nego u istom razdoblju  prethodne godine. Posmatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u razdoblju 01-12.2012.godine, najveći deficit je ostvaren u odsjeku 33 «Nafta i naftni derivati» u vrijednosti od 1 889 milijuna KM (što je za 0,4% više nego u istom razdoblju  prethodne godine) i u odsjeku 78 «Cestovna vozila» u vrijednosti od 644,5 milijuna KM (što je za 7,9% manje nego u istom razdoblju  prethodne godine). Najveći suficit u razdoblju 01-12.2012.godine je ostvaren u odsjeku 82 «Pokućstvo i dijelovi» u vrijednosti od 601,7 milijuna KM (što je za 5,9% više nego u istom razdoblju  prethodne godine).

 

 

U pogledu geografske distribucije robne razmjene BiH sa inozemstvom, moguće je navesti sljedeće:

U mjesecu prosincu 2012.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 83,3 milijuna KM, što je u procentima 14,1% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom mjesecu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 81,1 milion KM, što je u procentima 13,7% od ukupnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu prosincu 2012. godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 326,7 milijuna KM, što je u procentima 55,2% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 170,5 milijuna KM, što je u procentima 28,8% od ukupnog izvoza.

U razdoblju  01-12.2012.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 1 210,1 milijun KM, što je u procentima 15,4% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom razdoblju  ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 1 165 milijuna KM, što je u procentima 14,8% od ukupnog izvoza.

 

 

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju  01-12.2012.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 4 552,6 milijuna KM, što je u procentima 57,9% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 2 483,1 milijun KM odnosno 31,6% od ukupnog izvoza.

U mjesecu prosincu 2012.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 188,8 milijuna KM, što je u procentima 16,4% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, takođe značajan uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 112,7 milijuna KM, što je u procentima 9,8% od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu prosincu 2012.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 579,4 milijuna KM, što je u procentima 50,4% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 321 milion KM, što je u procentima 27,9% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 143 milijuna KM, što je u procentima 12,4% od ukupno ostvarenog uvoza.

U razdoblju  01-12.2012.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 2 202,5 milijuna KM, što je u procentima 14,4% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istom razdoblju  ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 1 431,5 milijuna KM, što je u procentima 9,4% od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju  01-12.2012.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 7 158,1 milijun KM, što je u procentima 46,9% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 3 841,5 milijuna KM odnosno 25,2% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 1 725,8 milijuna KM, što je u procentima 11,3% od ukupno ostvarenog uvoza.

Ako posmatramo robnu razmjenu sa glavnim trgovinskim partnerima BiH, onda je moguće uočiti da je došlo do pada izvoza u razdoblju  01-12.2012.godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i to u Srbiju 29,1%, Sloveniju 7,6%, Hrvatsku 3,3%, Italiju 2,5% i Njemačku 0,5%.

U istom posmatranom razdoblju  najveći rast uvoza zabilježen je kod uvoza robe iz Njemačke u iznosu od 4,7% i Italije 3,4%, dok je došlo do pada uvoza iz Slovenije u iznosu od 3%, Srbije 2,3% i Hrvatske 1,1%.

 

Gledano po sektorima Harmoniziranog sustava odnosno Carinske tarife BiH, moguće je uočiti sljedeće:

U mjesecu prosincu 2012.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 127,9 milijuna KM, što iznosi 21,6% od ukupnog izvoza. Značajan obim izvoza ostvaren je takođe u sektoru XX «Razni proizvodi» sa ukupnom vrijednošću od 60,6 milijuna KM, što iznosi 10,2% od ukupnog izvoza.

U razdoblju  01-12.2012.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 1 908,8 milijuna KM, što iznosi 24,3 % od ukupnog izvoza.

Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 872 milijuna KM, što iznosi 11,1% od ukupnog izvoza.

U mjesecu prosincu 2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru XVI «Strojevi; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 188,1 milijun KM, što iznosi 16,4% od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je takođe u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 169,8 milijuna KM, što iznosi 14,8 % od ukupnog uvoza.

U razdoblju  01-12.2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 3 229 milijuna KM, što iznosi 21,2 % od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je takođe u sektoru XVI «Strojevi; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 1 881,1 milijun KM, što iznosi 12,3 % od ukupnog uvoza.

 

Posmatrano po područjima i oblastima Klasifikacije djelatnosti (KD/NACE Rev.2), moguće je uočiti sljedeće:

U razdoblju  01-12.2012.godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» u vrijednosti od 7 024,5 milijuna KM, što čini 89,4 % od ukupnog izvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u izvozu bilo je ostvareno u oblasti (C24) «Proizvodnja baznih metala» sa ukupnom vrijednošću od 1 283,7 milijuna KM, što iznosi 16,3 % od ukupnog izvoza.

U razdoblju  01-12.2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» sa ukupnom vrijednošću od 12 452,5 milijuna KM, što iznosi 81,6 % od ukupnog uvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u uvozu ostvareno je u oblasti (C10) «Proizvodnja prehrambenih proizvoda» sa ukupnom vrijednošću od 1 758,2 milijuna KM, što iznosi 11,5 % od ukupnog uvoza.

 

METODOLOŠKA NAPOMENA:

U statistici vanjske trgovine koriste se tri pristupa odnosno sustava obuhvata podataka: specijalni-uža definicija, specijalni-proširena definicija i opći. Sustav specijalne trgovine-uža definicija uključuje samo redovit izvoz i uvoz, sustav specijalne trgovine-proširena definicija pored redovitog izvoza i uvoza uključuje još i vanjsku i unutarnju obradu, dok opći sustav pored redovitog izvoza i uvoza, vanjske i unutarnje obrade uključuje i zalihe robe u carinskim skladištima, u slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom.

U BiH podatke o vanjskotrgovinskom prometu BiH proizvode različite institucije: Agencija za statistiku BiH i Uprava za neizravno oporezivanje BiH. Razlika u podacima ovih institucija je prisutna prije svega zbog korištenja različitih pristupa tj.različitog obuhvata statističkih i carinskih procedura. Naglašavamo da Agencija za statistiku BiH koristi proširenu definiciju sustava specijalne trgovine prema preporukama Eurostat-a (Statističkog ureda EU). Također, prema Zakonu o statistici BiH, Agencija za statistiku BiH je jedini proizvođač zvaničnih statističkih podataka za BiH.

 

 

U ovom priopćenju je izvršena revizija podataka od početka godine, tako da može doći do određenih odstupanja u odnosu na već objavljene podatke. Najveća revizija se može primijetiti u mjesecu rujnu, gdje je izvoz smanjen za 40 milijuna KM u odnosu na prvobitno objavljene podatke.

 

 

 

 

PROSJEČNE MJESEČNE ISPLAĆENE NETO PLAĆE ZAPOSLENIH  za studeni 2012.

 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za studeni 2012. godine iznosila je 832 KM, što pokazuje nominalni rast plaće od 0,4% u odnosu na prosinac 2011. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2012. u odnosu na isti mjesec prošlegodine nominalno je viša za 0,9%.

U poređenju sa istim mjesecem 2011. godine najveće povećanje imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 3,8 indeksna poena, slijedi ga sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3,5 indeksnih poena, te sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 2,8 indeksna poena. Najveći pad zabilježio je sektor Opskrba električnom energijom, plinom i vodom (E) za 2,3 indeksna poena.

Ako se studeni 2012. uspoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 6,2 indeksna poena, slijedi ga sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,5 indeksnih poena, te sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 3,6 indeksnih poena. Najveći pad je zabilježio sektor Ribarstvo (B) za 1,3 indeksna poena.

 

 

PROSJEČNE MJESEČNE BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH za studeni 2012.

 

 

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za studeni 2012. godine iznosila je 1.300 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,5% u odnosu na prosinac 2011. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća za studeni 2012. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 1%.

Najveći porast, u poređenju sa istim mjesecem 2011. godine, imao je sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 3,7 indeksna poena, slijedi ga sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 3,6 indeksnih poena, te sektor Hoteli i restorani (H) za 2,9 indeksnih poena. Najveći pad imao je sektor Opskrba električnom energijom, plinom i vodom (E) za 2,2 indeksna poena.

Ako se studeni 2012. uspoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 6,7 indeksnih poena, zatim sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,8 indeksnih poena, te sektor Hoteli i restorani (H) za 4,2 indeksna poena. Najveći pad je zabilježio je sektor Ribarstvo (B) za 0,4 indeksna poena.

 

 

 

 

 

ZAPOSLENI PO DJELATNOSTIMA  U STUDENOME 2012.

 

 

 

U studenome 2012. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 686.681, a od toga 280.659 žena. U odnosu na listopad 2012. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se smanjio za 0,1%, a broj zaposlenih žena se nije mijenjao.

U poređenju sa studenim 2011. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 7,2 indeksna poena, slijede ga sektori Financijsko posredovanje (J) za 6,7 indeksnih poena i Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 3 indeksna poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) sa 13,6 indeksnih poena, slijede ga sektori Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 9,4 indeksna poena i Financijsko posredovanje (J) za 6,3 indeksna poena.

 

REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST  U  STUDENOME 2012.

U studenome 2012. godine broj registriranih nezaposlenih u BiH iznosio je 547.823 .

Broj registriranih nezaposlenih u studenome 2012. u odnosu na listopad 2012. godine se povećao za 0,3%, a broj nezaposlenih žena u istom razdoblju  se također povećao za 0,2%.

Ako kao baznu godinu uzmemo 2010. (2010=100) i uporedimo studeni 2012. sa istim mjesecem 2011. godine, uočit ćemo rast nezaposlenosti od 3 indeksna poena ili u apsolutnom iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene povećao se za 15.347 .

Ako poredimo registrirane nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 193.726, zatim slijede osobe sa NK 159.946 i sa srednjom stručnom spremom 139.970 osoba.

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.499, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom 33.702 (uključujući doktore nauka i magistre).

Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima iznosi 50,6% ili u apsolutnom iznosu 277.123 osoba ženskoga spola.

U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalifikovanih NK – 83.907, sa srednjom spremom – 83.718 i sa VKV i KV kvalifikacijom 77.381 osobe ženskog spola.

 

 

 

 

1) Na temelju polugodišnjeg istraživanja s punim obuhvatom RAD-15, stanje 30. rujna 2012. godine, početkom prosinca 2012. godine napravljena je korekcija objavljenih podataka o zaposlenima u pravnim osobama, dobivenih mjesečnim istraživanjem RAD-1. Stoga su podaci od ožujka 2012. do rujna 2012. godine konačni, a za ostale mjesece 2012. godine privremeni.

 

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U PROSINCU 2012. GODINE

 

U mjesecu prosincu 2012. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na studeni  2012. ukupan indeks potrošačkih cijena nije zabilježio promjene.

 

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2012. godine u odnosu na studeni  2012. godine, u prosjeku su bile bez  promjena.

 

U odjeljku Odjeća i obuća cijene su niže za 1,6%, u odjeljku Prijevoz za 0,6%, Zdravstvo za 0,2% te Alkoholna pića i duhan za 0,1%.

 

U prosincu 2012. godine u odnosu na studeni  2012. godine, u prosjeku je zabilježen rast razina cijena u odjeljku Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,1%.

Ostali odjeljci bez promjena cijena

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u augustu 2011. godine u odnosu na juli 2011. godine, u ostalim odjeljcima, u prosjeku, nisu zabilježene promjene cijena.

Tablica 1. Stope promjene cijena  nekih proizvoda i usluga

Proizvod

prosinac2012/studeni  2012

(%)

Jaja

1,8

Voda

0,9

Pšenično brašno

0,7

Bezalkoholna pića

0,2

Mlijeko

0,1

Električna energija

0,0

Odvoz smeća

0,0

Gradski plin

0,0

Cigarete - domaće

0,0

Cigarete - strane

0,0

Kruh

0,0

Ulje

-0,1

Meso i mesne prerađevine

-0,2

Lijekovi

-0,4

Dizel

-1,0

Bezolovni 95

-1,3

Kava

-1,5

Šećer

-1,6

Super 98

-1,7

 

 

 

Godišnja inflacija u prosincu 2012. godine u Bosni i Hercegovini bila je 1,8%.

 

Cijene proizvoda i usluga  koji se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2012. godine u odnosu na prosinac 2011. godine više su za 1,8%.

 

Najveći prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima: Alkoholna pića  i duhan za 9,9%, Prijevoz za 2,5%, Hrana i bezalkoholna pića za 2,5%,  Stanovanje, voda, elekktrična energija, plin i drugi energenti za 1,6%,   Komunikacije za 1,5%, Ostala dobra i usluge za 1,3%,   Obrazovanje za 0,8%,  Rekreacija i kultura za 0,7%, Restorani i hoteli za 0,5%, Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 0,4%.

 

 

Detaljnije informacije o kretanju cijena u prosincu mogu se pronaći u priopćenju o Indeksu potrošačkih cijena u BiH za mjesec prosinac 2012. godine.

 

 

Tablica 2. Stope promjene cijena nekih  proizvoda i usluga

Proizvod

prosinac2012/prosinac2011

(%)

Ulje

15,3

Cigarete - domaće

13,6

Cigarete - strane

13,6

Odvoz smeća

4,4

Bezolovni 95

4,2

Super 98

3,9

Voda

3,8

Bezalkoholna pića

3,5

Pšenično brašno

2,7

Jaja

2,1

Dizel

2,0

Meso i mesne prerađevine

1,1

Mlijeko

0,6

Električna energija

0,4

Kruh

0,2

Gradski plin

0,0

Kava

-0,4

Lijekovi

-1,1

Šećer

-4,7

 

 

 

U zemljama regije su zabilježene godišnje stope inflacije i to: u Hrvatskoj 4,7% i Srbiji 12,2%.

Stopa inflacije u Euro iznosi 2,2%.

 

 

INDEKS PROIZVOĐAČKIH CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU BIH U PROSINCU  2012. GODINE

 

 

U prosincu 2012. godine u odnosu na prethodni mjesec, ukupan indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda je zabilježio pad od 0,3%.

Posmatramo li glavne industrijske grupe (GIG-ove) zabilježen je pad cijena kod Energije za  0,4%, Intermedijarnih proizvoda za 0,3% i Netrajnih proizvoda za široku uporabu za 0,1%.

Kapitalni  i Trajni proizvodi za široku upotrebu nisu zabilježili promjene.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu na godišnjoj razini više su za 0,9%.

Rast je zabilježen u industrijskim grupama  Intermedijarni proizvodi za 1,2%, Energije za 0,5%, Kapitalnih, Trajnih i Netrajnih proizvoda za široku upotrebu za po 0,2% u svakoj.

U istom razdoblju  zabilježen je rast proizvođačkih cijena u oblastima Vađenja ruda i kamena za 2,3%, Prerađivačkoj industriji za 0,8%, Proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom i toplom vodom za 0,3%.

 

STATISTIKA TURIZMA ZA STUDENI 2012.

U Bosni i Hercegovini u studenom  2012. godine turisti su ostvarili 48.761 posjetu, što je manje za 29,0% u odnosu na listopad 2012. godine i više za 7,9% u odnosu na studeni  2011. godine.

Turisti su ostvarili 99.750 noćenja, što je manje za 30,1% u odnosu na listopad 2012. godine. Ovo smanjenje rezultat je značajnog smanjenja broja noćenja stranih turista za 39,4% Učešće stranih turista je 50,4%. Istovremeno došlo je do porasta broja noćenja za 4,9%  u odnosu na studeni  2011. godine.

U strukturi noćenja stranih turista u studenom  2012. godine najviše noćenja ostvarili su turisti iz  Hrvatske (27,9%), Srbije (14,8%), Slovenije (7,6%), što je ukupno 50,3%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 49,7% noćenja.

Prosječno zadržavanje turista je 2,0 noći. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz: Islanda sa prosječnim zadržavanjem od 4,5 dana, Irana sa 4,0 dana i Irske sa 3,8 dana.

 

Smještajni kapaciteti tj. broj ležaja u studenom  2012. godine iznose 23.455 i  manji su za 5,9% u odnosu na listopad 2012. godine i za 10,1%  manji u odnosu na studeni  2011. godine.

U razdoblju  siječanj – studeni   2012. godine turisti su ostvarili 700.402 posjetu, što je više za 9,5% i 1.550.297 noćenja, što je više  za 9,5% u odnosu na isto razdoblje  2011. godine.

 

POŽNJEVENA POVRŠINA I PROIZVODNJA PO USJEVIMA, 2012

 

Prikazani podaci se odnose na zasijanu površinu, požnjevenu površinu kao i na ukupan prinos i prinos po hektaru za pojedine usjeve. Podaci obuhvataju glavne kategorije usjeva i to: žitarice, industrijsko bilje, povrće i krmno bilje.

 

Od oraničnih površina u BiH u 2012 godini 52,2% su činile zasijane površine, 47,4 % ugari i neobrađene oranice dok su 0,4% od oraničnih površina činili rasadnici i ostalo na oranicama.

 

 

Struktura ukupno zasijanih površina u Bosni i Hercegovini u 2012. godini je sljedeća:

 

-          Žitarice 57%

-          Industrijsko bilje 2%

-          Povrće 15% i

-          Krmno bilje 26%

 

Povećanje ukupnog prinosa u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu se bilježi kod:

 

-          Pšenice za 7,2% i

-          Raži za 11,2%

 

Smanjenje ukupnog prinosa bilježi se kod svih ostalih usjeva, a naročito kod:

 

-          Kukuruza (zrno) za 29,4%

-          Heljde za 27,8%

-          Uljane repice za 63,3%

-          Krumpira za 27,3%

-          Mrkve za 33,8%

-          Graha za 20,9%

-          Lucerke za 20,4% i

-          Stočne repe za 45,3%

 

Napomena: Smanjenje ukupne proizvodnje i prinosa po hektaru kod većine usjeva je bilo praćeno velikim vremenskim nepogodama odnosno sušom. Kada se govori o smanjenju zasijanih i požnjevenih površina kod uljane repice, ono je uvjetovano ne samo vremenskim neprilikama nego i većim interesovanjem proizvođača za suncokret i soju. Obzirom da se radi o malim zasijanim površinama kod pojedinih usjeva to su i promjene u vrijednosti indeksa veće.