Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

Komentar, januar 2013.

INDEKS OBIMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U BiH, DECEMBAR 2012.

Pad ukupne industrijske proizvodnje u BiH u decembru 2012. godine u odnosu na decembar 2011. (isti mjesec prethodne godine) iznosi 4,8% a u odnosu na novembar 2012. (prethodni mjesec) pad proizvodnje iznosi 0,8%.

U području C „Vađenje ruda i kamena“ stopa promjene proizvodnje u odnosu na decembar 2011. godine iznosi -6,8%. Bazni indeks je manji od indeksa u novembru 2012. za 14,3 indeksnih poena.

U području D „Prerađivačka industrija“ stopa promjene proizvodnje u odnosu na decembar 2011. godine iznosi -6,6%. Bazni indeks je manji od indeksa u novembru 2012. za 7,8 indeksna poena.

U području E „Proizvodnja i snadbijevanje električnom energijom, gasom i vodom“ stopa promjene proizvodnje u odnosu na decembar 2011. godine iznosi 2,2%. Bazni indeks je veći od indeksa u novembru 2012. za 23,1 indeksnih poena.




ROBNA  RAZMJENA  SA INOSTRANSTVOM - DECEMBAR 2012.GODINE


U mjesecu decembru 2012.godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom u vrijednosti od 1 741,2 miliona KM, od čega se na izvoz odnosi 592,3 miliona KM ili 34%, a na uvoz 1 148,9 miliona KM ili 66%.

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovačkog robnog prometa BiH u posmatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 51,6%.

U periodu 01-12.2012.godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 7 858 miliona KM, što je za 4,4% manje u odnosu na isti period prethodne godine.

U periodu 01-12.2012.godine, ostvaren je uvoz u vrijednosti od 15 253 miliona KM, što je za 1,8% manje u odnosu na isti period prethodne godine.

U istom periodu procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 51,5%.


U periodu 01-12.2012.godine, BiH je u robnom prometu sa inostranstvom ostvarila ukupan trgovački deficit u vrijednosti od 7 395 miliona KM što je za 1,2% više nego u istom periodu prethodne godine. Posmatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u periodu 01-12.2012.godine, najveći deficit je ostvaren u odsjeku 33 «Nafta i naftni derivati» u vrijednosti od 1 889 miliona KM (što je za 0,4% više nego u istom periodu prethodne godine) i u odsjeku 78 «Cestovna vozila» u vrijednosti od 644,5 miliona KM (što je za 7,9% manje nego u istom periodu prethodne godine). Najveći suficit u periodu 01-12.2012.godine je ostvaren u odsjeku 82 «Namještaj i dijelovi» u vrijednosti od 601,7 miliona KM (što je za 5,9% više nego u istom periodu prethodne godine). Strukturu bilanse po određenim odsjecima SMTK klasifikacije možete vidjeti u tabeli priloženoj uz komentar.


U pogledu geografske distribucije robne razmjene BiH sa inostranstvom, moguće je navesti sljedeće:

U mjesecu decembru 2012.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 83,3 miliona KM, što je u procentima 14,1% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom mjesecu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 81,1 milion KM, što je u procentima 13,7% od ukupnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupama, u mjesecu decembru 2012.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 326,7 miliona KM, što je u procentima 55,2% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 170,5 miliona KM, što je u procentima 28,8% od ukupnog izvoza.

U periodu 01-12.2012.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 1 210,1 milion KM, što je u procentima 15,4% od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom periodu ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 1 165 miliona KM, što je u procentima 14,8% od ukupnog izvoza.



Posmatrano prema regionalnim grupama, u periodu 01-12.2012.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 4 552,6 miliona KM, što je u procentima 57,9% od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 2 483,1 milion KM odnosno 31,6% od ukupnog izvoza.

U mjesecu decembru 2012.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 188,8 miliona KM, što je u procentima 16,4% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, takođe značajan uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 112,7 miliona KM, što je u procentima 9,8% od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupama, u mjesecu decembru 2012.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 579,4 miliona KM, što je u procentima 50,4% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 321 milion KM, što je u procentima 27,9% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 143 miliona KM, što je u procentima 12,4% od ukupno ostvarenog uvoza.

U periodu 01-12.2012.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 2 202,5 miliona KM, što je u procentima 14,4% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, takođe značajan uvoz u istom periodu ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 1 431,5 miliona KM, što je u procentima 9,4% od ukupnog uvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupama, u periodu 01-12.2012.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 7 158,1 milion KM, što je u procentima 46,9% od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 3 841,5 miliona KM odnosno 25,2% od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 1 725,8 miliona KM, što je u procentima 11,3% od ukupno ostvarenog uvoza.

Ako posmatramo robnu razmjenu sa glavnim trgovačkim partnerima BiH, onda je moguće uočiti da je došlo do pada izvoza u periodu 01-12.2012.godine u odnosu na isti period prethodne godine i to u Srbiju 29,1%, Sloveniju 7,6%, Hrvatsku 3,3%, Italiju 2,5% i Njemačku 0,5%.

U istom posmatranom periodu najveći rast uvoza zabilježen je kod uvoza robe iz Njemačke u iznosu od 4,7% i Italije 3,4%, dok je došlo do pada uvoza iz Slovenije u iznosu od 3%, Srbije 2,3% i Hrvatske 1,1%.


Gledano po sektorima Harmonizovanog sistema (HS) odnosno Carinske tarife BiH, moguće je uočiti sljedeće:

U mjesecu decembru 2012.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 127,9 miliona KM, što iznosi 21,6% od ukupnog izvoza. Značajan obim izvoza ostvaren je takođe u sektoru XX «Razni proizvodi» sa ukupnom vrijednošću od 60,6 miliona KM, što iznosi 10,2% od ukupnog izvoza.

U periodu 01-12.2012.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 1 908,8 miliona KM, što iznosi 24,3 % od ukupnog izvoza.

Značajan obim izvoza ostvaren je takođe u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 872 miliona KM, što iznosi 11,1% od ukupnog izvoza.

U mjesecu decembru 2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru XVI «Mašine; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 188,1 milion KM, što iznosi 16,4% od ukupnog uvoza. Značajan obim uvoza ostvaren je takođe u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 169,8 miliona KM, što iznosi 14,8 % od ukupnog uvoza.

U periodu 01-12.2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 3 229 miliona KM, što iznosi 21,2 % od ukupnog uvoza. Značajan obim uvoza ostvaren je takođe u sektoru XVI «Mašine; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 1 881,1 milion KM, što iznosi 12,3 % od ukupnog uvoza.


Posmatrano po područjima i oblastima Klasifikacije djelatnosti (KD/NACE Rev.2), moguće je uočiti sljedeće:

U periodu 01-12.2012.godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» u vrijednosti od 7 024,5 miliona KM, što čini 89,4 % od ukupnog izvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u izvozu bilo je ostvareno u oblasti (C24) «Proizvodnja baznih metala» sa ukupnom vrijednošću od 1 283,7 miliona KM, što iznosi 16,3 % od ukupnog izvoza.

U periodu 01-12.2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» sa ukupnom vrijednošću od 12 452,5 miliona KM, što iznosi 81,6 % od ukupnog uvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u uvozu ostvareno je u oblasti (C10) «Proizvodnja prehrambenih proizvoda» sa ukupnom vrijednošću od 1 758,2 miliona KM, što iznosi 11,5 % od ukupnog uvoza.


METODOLOŠKA NAPOMENA:

U statistici vanjske trgovine koriste se tri pristupa odnosno sistema obuhvata podataka: specijalni-uža definicija, specijalni-proširena definicija i opći. Sistem specijalne trgovine-uža definicija uključuje samo redovan izvoz i uvoz, sistem specijalne trgovine-proširena definicija pored redovnog izvoza i uvoza uključuje još i vanjsku i unutrašnju obradu, dok opći sistem pored redovnog izvoza i uvoza, vanjske i unutrašnje obrade uključuje i zalihe robe u carinskim skladištima, u slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom.

U BiH podatke o vanjskotrgovačkom prometu BiH proizvode različite institucije: Agencija za statistiku BiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Razlika u podacima ovih institucija je prisutna prije svega zbog korištenja različitih pristupa tj.različitog obuhvata statističkih i carinskih procedura. Naglašavamo da Agencija za statistiku BiH koristi proširenu definiciju sistema specijalne trgovine prema preporukama Eurostat-a (Statističkog ureda EU). Također, prema Zakonu o statistici BiH, Agencija za statistiku BiH je jedini proizvođač zvaničnih statističkih podataka za BiH.



U ovom saopštenju je izvršena revizija podataka od početka godine, tako da može doći do određenih odstupanja u odnosu na već objavljene podatke. Najveća revizija se može primijetiti u mjesecu septembru, gdje je izvoz smanjen za 40 miliona KM u odnosu na prvobitno objavljene podatke.





PROSJEČNE MJESEČNE ISPLAĆENE NETO PLAĆE ZAPOSLENIH za novembar 2012.


Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za novembar 2012. godine iznosila je 832 KM, što pokazuje nominalni rast plaće od 0,4% u odnosu na decembar 2011. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za novembar 2012. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 0,9%.

U poređenju sa istim mjesecom 2011. godine najveće povećanje imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 3,8 indeksna poena, slijedi ga sektor Ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti (O) za 3,5 indeksnih poena, te sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 2,8 indeksna poena. Najveći pad zabilježio je sektor Snadbijevanje električnom energijom, plinom i vodom (E) za 2,3 indeksna poena.

Ako se novembar 2012. upoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 6,2 indeksna poena, slijedi ga sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,5 indeksnih poena, te sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 3,6 indeksnih poena. Najveći pad je zabilježio sektor Ribarstvo (B) za 1,3 indeksna poena.



PROSJEČNE MJESEČNE BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH za novembar 2012.



Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za novembar 2012. godine iznosila je 1 300 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,5% u odnosu na decembar 2011. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća za novembar 2012. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 1%.

Najveći porast, u poređenju sa istim mjesecom 2011. godine, imao je sektor Ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti (O) za 3,7 indeksna poena, slijedi ga sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 3,6 indeksnih poena, te sektor Hoteli i restorani (H) za 2,9 indeksnih poena. Najveći pad imao je sektor Snadbijevanje električnom energijom, plinom i vodom (E) za 2,2 indeksna poena.

Ako se novembar 2012. upoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 6,7 indeksnih poena, zatim sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,8 indeksnih poena, te sektor Hoteli i restorani (H) za 4,2 indeksna poena. Najveći pad je zabilježio je sektor Ribarstvo (B) za 0,4 indeksna poena.




ZAPOSLENI PO DJELATNOSTIMA U NOVEMBRU 2012.




U novembru 2012. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 686 681, a od toga 280 659 žena. U odnosu na oktobar 2012. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se smanjio za 0,1%, a broj zaposlenih žena se nije mijenjao.

U poređenju sa novembrom 2011. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 7,2 indeksna poena, slijede ga sektori Finansijsko posredovanje (J) za 6,7 indeksnih poena i Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 3 indeksna poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) sa 13,6 indeksnih poena, slijede ga sektori Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 9,4 indeksna poena i Finansijsko posredovanje (J) za 6,3 indeksna poena.


REGISTROVANA NEZAPOSLENOST  U  NOVEMBRU 2012.

U novembru 2012. godine broj registrovanih nezaposlenih u BiH iznosio je 547 823.

Broj registrovanih nezaposlenih u novembru 2012. u odnosu na oktobar 2012. godine se povećao za 0,3%, a broj nezaposlenih žena u istom periodu se također povećao za 0,2%.

Ako kao baznu godinu uzmemo 2010. (2010=100) i uporedimo novembar 2012. sa istim mjesecom 2011. godine, uočit ćemo rast nezaposlenosti od 3 indeksna poena ili u apsolutnom iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene povećao se za 15 347 .

Ako poredimo registrovane nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi, uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 193 726, zatim slijede osobe sa NK 159 946 i sa srednjom stručnom spremom 139 970 osoba.

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7 499, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom 33 702 (uključujući doktore nauka i magistre).

Udio ženske populacije u registrovanim nezaposlenima iznosi 50,6% ili u apsolutnom iznosu 277 123 osoba ženskoga spola.

U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalifikovanih NK – 83 907, sa srednjom spremom – 83 718 i sa VKV i KV kvalifikacijom 77 381 osoba ženskog spola.





1) Na temelju polugodišnjeg istraživanja s punim obuhvatom RAD-15, stanje 30. septembra 2012. godine, početkom decembra 2012. godine napravljena je korekcija objavljenih podataka o zaposlenima u pravnim osobama, dobivenih mjesečnim istraživanjem RAD-1. Stoga su podaci od marta 2012. do septembra 2012. godine konačni, a za ostale mjesece 2012. godine privremeni.


INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U DECEMBRU 2012. GODINE


U mjesecu decembru 2012. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na novembar 2012. ukupan indeks potrošačkih cijena nije zabilježio promjene


Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2012. godine u odnosu na novembar 2012. godine, u prosjeku su bile bez  promjena.


U odjeljku Odjeća i obuća cijene su niže za 1,6%, u odjeljku Prijevoz za 0,6%, Zdravstvo za 0,2% te Alkoholna pića i duhan za 0,1%.


U decembru 2012. godine u odnosu na novembar 2012. godine, u prosjeku je zabilježen rast razina cijena u odjeljku Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,1%.

Ostali odjeljci bez promjena cijena

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u augustu 2011. godine u odnosu na juli 2011. godine, u ostalim odjeljcima, u prosjeku, nisu zabilježene promjene cijena.

Tabela 1. Stope promjene cijena  nekih proizvoda i usluga

Proizvod

decembar 2012/novembar 2012

(%)

Jaja

1,8

Voda

0,9

Pšenično brašno

0,7

Bezalkoholna pića

0,2

Mlijeko

0,1

Električna energija

0,0

Odvoz smeća

0,0

Gradski plin

0,0

Cigarete - domaće

0,0

Cigarete - strane

0,0

Hljeb

0,0

Ulje

-0,1

Meso i mesne prerađevine

-0,2

Lijekovi

-0,4

Dizel

-1,0

Bezolovni 95

-1,3

Kahva

-1,5

Šećer

-1,6

Super 98

-1,7




Godišnja inflacija u decembru 2012. godine u Bosni i Hercegovini bila je 1,8%.


Cijene proizvoda i usluga  koji se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2012. godine u odnosu na decembar 2011. godine više su za 1,8%.


Najveći prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima: Alkoholna pića  i duhan za 9,9%, Prijevoz za 2,5%, Hrana i bezalkoholna pića za 2,5%,  Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 1,6%,   Komunikacije za 1,5%, Ostala dobra i usluge za 1,3%,   Obrazovanje za 0,8%,  Rekreacija i kultura za 0,7%, Restorani i hoteli za 0,5%, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,4%.



Detaljnije informacije o kretanju cijena u decembru mogu se pronaći u saopštenju o Indeksu potrošačkih cijena u BiH za mjesec decembar 2012. godine.



Tabela 2. Stope promjene cijena nekih  proizvoda i usluga

Proizvod

decembar 2012/decembar 2011

(%)

Ulje

15,3

Cigarete - domaće

13,6

Cigarete - strane

13,6

Odvoz smeća

4,4

Bezolovni 95

4,2

Super 98

3,9

Voda

3,8

Bezalkoholna pića

3,5

Pšenično brašno

2,7

Jaja

2,1

Dizel

2,0

Meso i mesne prerađevine

1,1

Mlijeko

0,6

Električna energija

0,4

Heljb

0,2

Gradski plin

0,0

Kahva

-0,4

Lijekovi

-1,1

Šećer

-4,7




U zemljama regije su zabilježene godišnje stope inflacije i to: u Hrvatskoj 4,7% i Srbiji 12,2%.

Stopa inflacije u Euro zoni iznosi 2,2%.



INDEKS PROIZVOĐAČKIH CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU BIH U DECEMBRU  2012. GODINE



U decembru 2012. godine u odnosu na prethodni mjesec, ukupan indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda je zabilježio pad od 0,3%.

Posmatramo li glavne industrijske grupe (GIG-ove) zabilježen je pad cijena kod Energije za  0,4%, Intermedijarnih proizvoda za 0,3% i Netrajnih proizvoda za široku upotrebu za 0,1%.

Kapitalni  i Trajni proizvodi za široku upotrebu nisu zabilježili promjene.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu na godišnjem nivou više su za 0,9%.

Rast je zabilježen u industrijskim grupama  Intermedijarni proizvodi za 1,2%, Energije za 0,5%, Kapitalnih, Trajnih i Netrajnih proizvoda za široku upotrebu za po 0,2% u svakoj.

U istom periodu zabilježen je rast proizvođačkih cijena u oblastima Vađenja ruda i kamena za 2,3%, Prerađivačkoj industriji za 0,8%, Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom i toplom vodom za 0,3%.


STATISTIKA TURIZMA ZA NOVEMBAR 2012.

U Bosni i Hercegovini u novembru 2012. godine turisti su ostvarili 48 761 posjetu, što je manje za 29,0% u odnosu na oktobar 2012. godine i više za 7,9% u odnosu na novembar 2011. godine.

Turisti su ostvarili 99 750 noćenja, što je manje za 30,1% u odnosu na oktobar 2012. godine. Ovo smanjenje rezultat je značajnog smanjenja broja noćenja stranih turista za 39,4% Učešće stranih turista je 50,4%. Istovremeno došlo je do porasta broja noćenja za 4,9%  u odnosu na novembar 2011. godine.

U strukturi noćenja stranih turista u novembru 2012. godine najviše noćenja ostvarili su turisti iz  Hrvatske (27,9%), Srbije (14,8%), Slovenije (7,6%), što je ukupno 50,3%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 49,7% noćenja.

Prosječno zadržavanje turista je 2,0 noći. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz: Islanda sa prosječnim zadržavanjem od 4,5 dana, Irana sa 4,0 dana i Irske sa 3,8 dana.


Smještajni kapaciteti tj. broj ležaja u novembru 2012. godine iznose 23 455 i  manji su za 5,9% u odnosu na oktobar 2012. godine i za 10,1%  manji u odnosu na novembar 2011. godine.

U periodu januar – novembar  2012. godine turisti su ostvarili 700 402 posjetu, što je više za 9,5% i 1 550 297 noćenja, što je više  za 9,5% u odnosu na isti period 2011. godine.


POŽNJEVENA POVRŠINA I PROIZVODNJA PO USJEVIMA, 2012


Prikazani podaci se odnose na zasijanu površinu, požnjevenu površinu kao i na ukupan prinos i prinos po hektaru za pojedine usjeve. Podaci obuhvataju glavne kategorije usjeva i to: žitarice, industrijsko bilje, povrće i krmno bilje.


Od oraničnih površina u BiH u 2012 godini 52,2% su činile zasijane površine, 47,4 % ugari i neobrađene oranice dok su 0,4% od oraničnih površina činili rasadnici i ostalo na oranicama.



Struktura ukupno zasijanih površina u Bosni i Hercegovini u 2012 godini je sljedeća:


-          Žitarice 57%

-          Industrijsko bilje 2%

-          Povrće 15% i

-          Krmno bilje 26%


Povećanje ukupnog prinosa u 2012 godini u odnosu na 2011 godinu se bilježi kod:


-          Pšenice za 7,2% i

-          Raži za 11,2%


Smanjenje ukupnog prinosa bilježi se kod svih ostalih usjeva, a naročito kod:


-          Kukuruza (zrno) za 29,4%

-          Heljde za 27,8%

-          Uljane repice za 63,3%

-          Krompira za 27,3%

-          Mrkve za 33,8%

-          Graha za 20,9%

-          Lucerke za 20,4% i

-          Stočne repe za 45,3%


Napomena:Smanjenje ukupne proizvodnje i prinosa po hektaru kod većine usjeva je bilo praćeno velikim vremenskim nepogodama odnosno sušom. Kada se govori o smanjenju zasijanih i požnjevenih površina kod uljane repice, ono je uvjetovano ne samo vremenskim neprilikama nego i većim interesovanjem proizvođača za suncokret i soju. Obzirom da se radi o malim zasijanim površinama kod pojedinih usjeva to su i promjene u vrijednosti indeksa veće.