Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

PRESS KONFERENCIJA - KOLOVOZ 2012. GODINE

Konferencija za tisak, 24.08.2012.


Investicije u 2011. godini, prethodni podaci

 

Ukupno isplaćena sredstva za investicije u 2011. godini u Bosni i Hercegovini iznose 4.237.432.000 KM što u odnosu na 2010. godinu  predstavlja povećanje od 0,1%.

Od ukupno isplaćenih investicija u Bosni i Hercegovini u 2011. godini na Federaciju BiH se odnosi 66,94%, Republiku Srpsku 31,80%, a na Brčko distrikt BiH 1,26%.

Vrijednost ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva pravnih osoba u Bosni i Hercegovini u 2011. godini iznosi 4.194.326.000 KM, što u odnosu na 2010. godinu predstavlja smanjenje od 0,41%.

Investicije u nova stalna sredstva u 2011. godini iznose 3.851.006.000 KM i u odnosu na 2010. godinu predstavljaju povećanje od 0,20%.

Najveća ulaganja u ukupnim investicijama, promatrano prema djelatnosti investitora u 2011. godini imali su: Prerađivačka industrija 17,12%, Trgovina na veliko i malo 16,53% i Prijevoz, skladištenje i veze 15,58%.

Prema djelatnosti investitora, najveći udjel u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva u 2011. godini imali su: Prerađivačka industrija 16,93%, Prijevoz, skladištenje i veze 16,03%, Trgovina na veliko i malo 15,48%.

 

Robna razmjena BiH s inozemstvom, srpanj 2012.

 

U mjesecu srpnju 2012. godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inozemstvom u vrijednosti od 2 061,3 milijuna KM, od čega se na izvoz odnosi 696,3 milijuna KM ili 33,8 %, a na uvoz 1 364,9 milijuna KM ili 66,2 %.

 

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u promatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 51 %.

U razdoblju 01-07.2012.godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 4 564,9 milijuna KM, što je za 4,3 % manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

 

U razdoblju 01-07.2012.godine, ostvaren je uvoz u vrijednosti od 8 696,7 milijuna KM, što je za 0,3 % manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

 

U istom razdoblju procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 52,5 %.

 

U razdoblju 01-07.2012.godine, BiH je u robnom prometu sa inozemstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti od 4 131,7 milijuna KM što je za 4,5 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u razdoblju 01-07.2012.godine, najveći deficit je ostvaren u odsjeku 33 «Nafta i naftni derivati» u vrijednosti od 1 064,6 milijuna KM (što je za 1,7 % više nego u istom razdoblju prethodne godine) i u odsjeku 78 «Cestovna vozila» u vrijednosti od 396,2 milijuna KM (što je za 2,4 % manje nego u istom razdoblju prethodne godine). Najveći suficit u razdoblju 01-07.2012. godine je ostvaren u odsjeku 82 «Pokućstvo i dijelovi» u vrijednosti od 356,6 milijuna KM (što je za 5,6 % više nego u istom razdoblju prethodne godine). Strukturu bilance po određenim odsjecima SMTK klasifikacije možete vidjeti u tablici priloženoj uz komentar.

 

Promatrano po područjima i oblastima Klasifikacije djelatnosti (KD/NACE Rev.2), moguće je uočiti slijedeće:

 

U razdoblju 01-07.2012.godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» u vrijednosti od 4 062,8 milijuna KM, što čini 89 % od ukupnog izvoza.

 

U okviru ovog područja, najveće učešće u izvozu bilo je ostvareno u oblasti (C24) «Proizvodnja baznih metala» sa ukupnom vrijednošću od 774,3 milijuna KM, što iznosi 17 % od ukupnog izvoza.

 

U razdoblju 01-07.2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u području (C) «Prerađivačka industrija» sa ukupnom vrijednošću od 7 031,8 milijuna KM, što iznosi 80,9 % od ukupnog uvoza.

U okviru ovog područja, najveće učešće u uvozu ostvareno je u oblasti (C10) «Proizvodnja prehrambenih proizvoda» sa ukupnom vrijednošću od 955,9 milijuna KM, što iznosi 11 % od ukupnog uvoza.

U pogledu geografske distribucije robne razmjene BiH sa inozemstvom, moguće je navesti slijedeće:

 

U mjesecu srpnju 2012.godine, najviše se izvozilo u Hrvatsku i to u vrijednosti od 109,2 milijuna KM, što je u procentima 15,7 % od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, također značajan izvoz u istom mjesecu ostvaren je u Srbiju i to u vrijednosti od 63,1 milijun KM, što je u procentima 9,1 % od ukupnog izvoza.

 

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu srpnju 2012.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 393,8 milijuna KM, što je u procentima 56,6 % od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 231,6 milijuna KM, što je u procentima 33,3 % od ukupnog izvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 102,9 milijuna KM, što je u procentima 14,8 % od ukupno ostvarenog izvoza.

U razdoblju 01-07.2012.godine, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 721,8 milijuna KM, što je u procentima 15,8 % od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najveći izvoz u istom razdoblju ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 694,7 milijuna KM, što je u procentima 15,2 % od ukupnog izvoza.

 

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju 01-07.2012.godine najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 2 670 milijuna KM, što je u procentima 58,5 % od ukupno ostvarenog izvoza, kao i u zemlje CEFTA u vrijednosti od 1 456,1 milijun KM, odnosno 31,9 % od ukupnog izvoza.

 

U mjesecu srpnju 2012.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 209,6 milijuna KM, što je u procentima 15,4 % od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istom mjesecu ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 119,7 milijuna KM, što je u procentima 8,8  % od ukupnog izvoza.

 

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u mjesecu srpnju 2012.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 629,8 milijuna KM, što je u procentima 46,1 % od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 346,8 milijuna KM, što je u procentima 25,4 % od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 155,5 milijuna KM, što je u procentima 11,4 % od ukupno ostvarenog uvoza.

 

U razdoblju 01-07.2012.godine, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 1 227,6 milijuna KM, što je u procentima 14,1 % od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istom razdoblju ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 797 milijuna KM, što je u procentima 9,2 % od ukupnog uvoza.

 

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u razdoblju 01-07.2012.godine, najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 4 079,8 milijuna KM, što je u procentima 46,9 % od ukupnog uvoza, kao i iz zemalja CEFTA u vrijednosti od 2 136,9 milijuna KM odnosno 24,6 % od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 994,2 milijuna KM, što je u procentima 11,4 % od ukupno ostvarenog uvoza.

 

Ako promatramo robnu razmjenu sa glavnim trgovinskim partnerima BiH, onda je moguće uočiti da je došlo do rasta izvoza u razdoblju 01-07.2012.godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kod izvoza robe u Njemačku u iznosu od 0,8 %, dok je došlo do pada izvoza u Srbiju u iznosu od 24,7 %, Sloveniju 10,2 %, Italiju 4 % i Hrvatsku 3,8 %.

 

U istom promatranom razdoblju najveći rast uvoza zabilježen je kod uvoza robe iz Njemačke u iznosu od 8,3 % i Italije 0,8 %, dok je došlo do pada uvoza iz Slovenije u iznosu od 4,3 %, Hrvatske 2,4 % i Srbije 1,6 %.

 

Gledano po sektorima Harmoniziranog sustava (HS), odnosno Carinske tarife BiH, moguće je uočiti slijedeće:

U mjesecu srpnju 2012. godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 171,9 milijuna KM, što iznosi 24,7 % od ukupnog izvoza. Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 74,4  milijuna KM, što iznosi 10,7 % od ukupnog izvoza.

 

U razdoblju 01-07.2012.godine, najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru XV «Obični metali i proizvodi od običnih metala» sa ukupnom vrijednošću od 1 153,6 milijuna KM, što iznosi 25,3 % od ukupnog izvoza.

Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 534,7 milijuna KM, što iznosi 11,7 % od ukupnog izvoza.

 

U mjesecu srpnju 2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 297,3 milijuna KM, što iznosi 21,8 % od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru XVI «Strojevi; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 166,1 milijun KM, što iznosi 12,2 % od ukupnog uvoza.

 

U razdoblju 01-07.2012.godine, najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru V «Mineralne tvari» sa ukupnom vrijednošću od 1 895,7 milijuna KM, što iznosi 21,8 % od ukupnog uvoza. Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru XVI «Strojevi; elektrotehnička oprema» sa ukupnom vrijednošću od 1 023,5 milijuna KM, što iznosi 11,8 % od ukupnog uvoza.

Metodološka napomena: U statistici vanjske trgovine koriste se tri pristupa, odnosno sustava obuhvata podataka: specijalni-uža definicija, specijalni-proširena definicija i opći. Sustav specijalne trgovine-uža definicija uključuje samo redoviti izvoz i uvoz, sustav specijalne trgovine-proširena definicija pored redovitog izvoza i uvoza uključuje još i vanjsku i unutarnju obradu, dok opći sustav pored redovitog izvoza i uvoza, vanjske i unutarnje obrade uključuje i zalihe robe u carinskim skladištima, u slobodnim zonama i drugim prostorima pod carinskom kontrolom i nadzorom. U BiH podatke o vanjskotrgovinskom prometu BiH proizvode različite institucije: Agencija za statistiku BiH i Uprava za neizravno oporezivanje BiH. Razlika u podacima ovih institucija je prisutna prije svega zbog korištenja različitih pristupa tj.različitog obuhvata statističkih i carinskih procedura. Naglašavamo da Agencija za statistiku BiH koristi proširenu definiciju sustava specijalne trgovine prema preporukama Eurostat-a (Statističkog ureda EU). Također, prema Zakonu o statistici BiH, Agencija za statistiku BiH je jedini proizvođač zvaničnih statističkih podataka za BiH.

 

 

Indeksi  izvoznih i uvoznih cijena BiH,  II tromjesečje 2012.

 

Prema privremenim podacima za drugo tromjesečje 2012. godine  možemo primijetiti da je došlo do porasta  izvoznih cijena u iznosu od 9,1% u odnosu na razdoblje siječanj - prosinac 2011.godine.

Promatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH, možemo uočiti da je došlo do porasta izvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 14,4%, „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 5,7% i „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 9%.

 

Prema privremenim podacima za drugo tromjesečje 2012. godine  možemo primijetiti da je došlo do porasta  uvoznih cijena u iznosu od 12,5% u odnosu na razdoblje siječanj - prosinac 2011.godine.

Promatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH, možemo uočiti da je došlo do porasta uvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 21,4%, „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 36,5% i „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 9%.

 

Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zaposlenih, lipanj 2012.

 

 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za lipanj 2012.  iznosila je 822 KM  i nominalano je viša za 0,2% u odnosu na lipanj 2011.

U poređenju sa istim mjesecom 2011. godine najveće povećanje imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 4,2 indeksnih poena, slijedi ga sektor Hoteli i restorani (H) sa povećanjem od 1,6 indeksna poena, te sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) sa 1,4 indeksnih poena.

Ako se lipanj 2012. upoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 4,4 indeksnih poena, slijedi ga sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) sa 3,4 indeksna poena.

 

Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih, lipanj 2012.

 

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za lipanj 2012. iznosila je 1 283 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,2% u odnosu na lipanj 2012.

Najveći porast, u poređenju sa istim mjesecom 2012. godine, ima sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 4,8 indeksna poena, slijedi ga sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti  (O) sa 2,3 indeksna poena.

Ako se lipanj 2012. upoređuje sa prosjekom 2011 godine najveći porast je imao sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) sa 5,3 indeksna poena, a zatim sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) sa 3,7 indeksna poena.

 

Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zaposlenih, II tromjesečje 2012.

Za drugo tromjesečje 2012. godine prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 827 KM, a u prvom tromjesečju 2012. godine iznosila je 822 KM, što pokazuje da je prosječna neto plaća u drugom tromjesečju 2012. nominalno veća za 0,6% u odnosu na prvo tromjesečje 2012.

Najveće povećanje prosječne neto plaće u drugom tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) sa 4,5 indeksna poena, a slijedi ga sektor Financijsko posredovanje (J) sa 3,7 indeksna poena.

 

Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih, II tromjesečje 2012.

 

Za drugo tromjesečje 2012. godine prosječna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 1 291 KM, a u prvom tromjesečju 2012.  iznosila je 1 284 KM, što pokazuje da je prosječna bruto plaća nominalno veća za 0,6% u drugom tromjesečju 2012. u odnosu na prvo tromjesečje 2012.

Najveće povećanje prosječne bruto plaće u drugom kvartalu 2012. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine imao je sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) sa 4,9 indeksna poena, a slijedi ga sektor Financijsko posredovanje (J) sa 4,1 indeksna poena.

 

Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zaposlenih, I polugodište 2012.

Za prvo polugodište 2012. godine prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 825 KM, dok je u istom razdoblju prethodne godine iznosila 813 KM, što pokazuje da je prosječna neto plaća nominalno viša za 1,5% u prvom polugodištu 2012. u odnosu na prvo polugodište 2011.

Najveće povećanje prosječne neto plaće u prvom polugodištu 2012. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine imao je sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 5,2 indeksna poena, sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 3,3 indeksna poena i sektor Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (O) za 2,3 indeksna poena.

 

Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih, I polugodište 2012.

Za prvo polugodište 2012. godine prosječna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 1 289 KM, dok je u istom razdoblju prethodne godine iznosila 1 262 KM, što pokazuje da je prosječna bruto plaća nominalno viša za 2,0% u prvom polugodištu 2012. u odnosu na prvo polugodište 2011.

Najveće povećanje prosječne bruto plaće u prvom polugodištu 2012. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine imao je sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C) za 5,9 indeksna poena, a slijedi ga sektor Ribarstvo (B) sa 5,0 indeksnih poena.

Zaposleni po djelatnostima, lipanj 2012.

 

 

U lipnju 2012. broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 690 406, a od toga 282 273  žena. U odnosu na svibanj 2011. broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se povećao za 0,1 %, a broj zaposlenih žena se takođe povećao za 0,1% .

 

U poređenju sa lipnjem 2011. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) sa 6,3 indeksnih poena,  slijedi ga  sektor Financijsko posredovanje (J) sa 3,0 indeksnih poena, te sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C)  sa 2,8 indeksnih poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Poljoprivreda,lov i šumarstvo (A) sa 13,4 indeksnih poena,  slijedi ga  sektor Rudarstvo i vađenje ruda (C)  sa 12,1 indeksnih poena, te sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) sa 9,6 indeksnih poena.

1) Na temelju polugodišnjeg istraživanja s punim obuhvatom RAD-15, stanje 31. ožujka 2011. početkom kolovoza 2012. godine napravljena je korekcija objavljenih podataka o zaposlenima u pravnim osobama, dobivenih mjesečnom istraživanjem  RAD-1. Stoga su podaci od rujna 2011. do ožujka 2012. konačni, a za ostale mjesece 2012 su privremeni.

 

Registrirana nezaposlenost, lipanj 2012.

 

U lipnju 2012. broj nezaposlenih u  BiH iznosio je 538 151.

Broj nezaposlenih u lipnju 2012. se povećao se za 0,2%, a i broj nezaposlenih žena se također povećao za 0,3% u odnosu na svibanj 2012.

 

Ako kao baznu godinu uzmeno 2010. (2010=100) i uporedimo svibanj 2012. sa istim mjesecem 2011. godine uočit ćemo rast nezaposlenosti od 2,4 indeksna poena ili u apsolutnom iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene povećao se za 12 173.

 

Ako poredimo nezaposlene po kvalifikacijskoj strukturi, uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 191 232,  zatim slijede osobe sa NK  161 000 i sa srednjom stručnom spremom  135 517  osoba. Kao  nezaposleni vodi se najmanji  broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS  7 419,  a slijede ih osobe sa visokom  školskom spremom 29 783 (uključujući doktore znanosti i magistre).

Udio ženske populacije u nezaposlenima iznosi 50,5 procenata ili u apsolutnom iznosu   272 018 osoba ženskoga spola.

 

U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalifikovanih NK – 84 432, sa srednjom spremom – 81 661  i sa VKV i KV kvalifikacijom 76 405 osobe.

 

 

Indeks potrošačkih cijena, srpanj 2012.

U mjesecu srpnju 2012. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na lipanj 2012. zabilježena je deflacija od 0,5%.

 

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2012. godine u odnosu na lipanj 2012. godine, u prosjeku su pale za 0,5%.

 

Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (po međunarodnoj klasifikaciji COICOP), u srpnju 2012. godine u odnosu na lipanj 2012. godine najviše su pale cijene u odjeljcima: Hrana i bezalkoholna pića za 1,1%, Prijevoz za 0,7%, Odjeća i obuća za 0,2%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti te Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 0,1%.

 

U srpnju 2012. godine u odnosu na prethodni mjesec najveća povećanja cijena su zabilježena u odjeljcima: Alkoholna pića i duhan za 0,2%, te Zdravstvo za 0,1%.

 

 

 

 

 

Ostali odjeljci bez promjena cijena

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u augustu 2011. godine u odnosu na juli 2011. godine, u ostalim odjeljcima, u prosjeku, nisu zabilježene promjene cijena.

Tablica 1. Stope promjene cijena  nekih proizvoda i usluga

Proizvod

srpanj 2012/lipanj 2012.

(%)

Mlijeko

0,5

Ulje

0,4

Cigarete - domaće

0,3

Lijekovi

0,1

Meso i mesne prerađevine

0,1

Gradski plin

0,0

Cigarete - strane

0,0

Kruh

0,0

Voda

-0,1

Odvoz smeća

-0,1

Bezalkoholna pića

-0,3

Električna energija

-0,3

Kava

-0,4

Pšenično brašno

-0,5

Šećer

-0,7

Bezolovni 95

-1,1

Dizel

-1,1

Jaja

-3,9

Super 98

-4,2

 

 

 

Godišnja inflacija u julu 2012. godine u Bosni i Hercegovini bila je 1,4%.

 

 

Cijene proizvoda i usluga  koji se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu 2012. godine u odnosu na srpanj 2011. godine više su za 1,4%.

 

 

Najveći prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima: Alkoholna pića i duhan za 9,9%, Prijevoz za 2,3%, Komunikacije za 1,5%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 1,4%, Ostala dobra i usluge za 1,4%, Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 1,3%, Hrana i bezalkoholna pića za 1,2%, Rekreacija i kultura 0,2%.

 

Detaljnije informacije o kretanju cijena u srpnju mogu se pronaći u priopćenju o Indeksu potrošačkih cijena u BiH za mjesec srpanj 2012. godine.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tablica 2. Stope promjene cijena nekih  proizvoda i usluga

Proizvod

srpanj 2012/srpanj 2011.

(%)

Jaja

15,7

Cigarete - domaće

13,6

Cigarete - strane

13,0

Gradski plin

12,8

Voda

5,6

Odvoz smeća

4,3

Bezolovni 95

4,1

Meso i mesne prerađevine

3,0

Super 98

2,6

Dizel

1,8

Mlijeko

1,8

Bezalkoholna pića

1,2

Kava

1,0

Lijekovi

-0,6

Električna energija

-1,0

Kruh

-3,9

Ulje

-5,5

Šećer

-8,0

Pšenično brašno

-10,9

 

 

 

U zemljama regije su zabilježene godišnje stope inflacije i to: u Hrvatskoj 3,4% i Srbiji 6,1%. Stopa inflacije u Euro zoni ostala je stabilna - 2,4%.

 

 

Indeks proizvođačkih cijena industrije - domaće tržište, srpanj 2012.

U srpnju 2012. godine u odnosu na prethodni mjesec, ukupan indeks nije zabilježio promjene.

Promatramo li glavne industrijske skupine (GIG-ove) zabilježen je rast cijena kod Netrajnih proizvoda za široku uporabu za 0,3%, te kod Energije  za 0,2%.

Cijene Intermedijarnih proizvoda zabilježile su pad od 0,3% i Kapitalnih proizvoda za 0,1%.

Trajni proizvodi za široku uporabu nisu zabilježili promjene.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu na godišnjoj razini više su za 0,8%.

Rast je zabilježen u industrijskim skupinama Energije za 2,2%, Netrajnih proizvoda za široku uporabu za 1,3% i Trajnih proizvoda za široku uporabu za 0,5%. Cijene Intermedijarnih proizvoda su u istom razdoblju pale za 1,4%, a Kapitalnih proizvoda za 0,6%.

U istom razdoblju zabilježen je rast proizvođačkih cijena u oblastima Vađenja ruda i kamena za 3,7%, Proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom i toplom vodom za 1,8%, dok je u Prerađivačkoj industriji zabilježen pad od 0,1 %.

 

Dolasci i noćenja, smještajni kapaciteti, lipanj 2012.

U Bosni i Hercegovini u lipnju 2012. turisti su ostvarili 83.426 posjeta, što je više za 4,2% u odnosu na svibanj 2012. i  za 14,8% više u odnosu na lipanj 2011. godine.

Turisti su ostvarili 172.352 noćenja, što je više za 3,1% u odnosu na svibanj 2012. i za 10,8%  više u odnosu na lipanj 2011. godine. Učešće stranih turista je 53,3%.

U strukturi noćenja stranih turista  u lipnju 2012. najviše noćenja ostvarili su turisti iz  Hrvatske (13,0%), Srbije (12,4%), ostalih izvaneuropskih zemalja  (10,3%), Slovenije (7,9%) i Turske  (7,4%) ,  što je ukupno 51,0%.  Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 49,0% noćenja.

Turisti su se u prosjeku  zadržavali 2,1 noći, 2,2  domaći i 1,9 strani turisti. Što se tiče duljine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su: Rusija sa prosječnim zadržavanjem od  5,0 dana, Iran  sa 3,9 dana,  Irske sa 3,7 dana i Saudijska Arabija sa 3,0 dana.

U razdoblju siječanj – lipanj  2012. turisti su ostvarili 351.755  posjeta,  što je više za 10,5% i 743.336 noćenja, što je više  za 11,9% u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.

Stambena izgradnja, II tromjesečje 2012.

U  prvih šest mjeseci  2012. godine, broj završenih stanova iznosio je 1.083, što je za 38,7% više u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.

Broj nezavršenih stanova za prvih šest mjeseci 2012. godine je 4.412 što je za 15,1% više u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.

Prosječna površina završenih stanova u prvih šest mjeseci  2012. godine je 49,4 m2.

Građevinski radovi  u inozemstvu, II tromjesečje 2012.

Vrijednost novih narudžbi u inozemstvu u drugom tromjesečju 2012. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veća je za 88,4% .

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u inozemstvu u drugom tromjesečju 2012. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veća je za 64% .

U drugom tromjesečju 2012. godine, od ukupno izvršenih građevinskih radova na objekte visokogradnje otpada 12,4 %, a na objekte niskogradnje 87,6 %.

Od ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova u drugom tromjesečju 2012. godine, na zemlje Europe se odnosi 46,3 %, na zemlje Afrike 44,5 % i na zemlje Azije 9,2% .

Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u drugom tromjesečju 2012. godine u zemljama Europe, objekti visokogradnje učestvuju sa 26,8 %, a objekti niskogradnje sa 73,2 %.

Klanje stoke i peradi u klaonicama, II tromjesečje 2012.

U II tromjesečju 2012. u klaonicama se bilježi kod slijedećih vrsta smanjen broj zaklanih grla stoke u odnosu na II tromjesečje 2011. godine:

 

  1. Goveda za 1,93 %
  2. Ovaca za 2,78 % i
  3. Svinja za 3,69 %

 

Također, u klaonicama se u II tromjesečju 2012. bilježi povećan broj zaklanih komada peradi i to za 23,77 %  u odnosu na II tromjesečje 2011. godine.

 

Neto težina zaklane stoke bilježi pad kod svinja za 2,80 % u odnosu na isto razdoblje 2011. godine dok se kod goveda  bilježi povećanje neto težine za 2,44 %, kod ovaca za 0,62 % i kod peradi za 23,65 %.

 

Učešće pojedinih vrsta mesa u ukupnoj neto težini zaklane stoke i peradi u klaonicama je slijedeće:

 

  1. Meso peradi 53,4 %
  2. Meso goveda 25,9 %
  3. Meso svinja 17,6 % i
  4. Meso ovaca 3,1 %

 

Dopuna na komentar: Kod kategorije krava i ostalih goveda zbog malog broja zaklanih grla u ovim kategorijama dolazi i do većih promjena u vrijednosti indeksa.Povećan indeks kod broja zaklane peradi i neto težine iste, je uvjetovan većim obuhvatom statističkih jedinica u Federaciji BiH od III tromjesečja 2011. godine.

 

 

Zasijane površine u jesenjoj i proljetnoj sjetvi, 2011/2012.

 

Zasijane površine na kraju proljetne sjetve u 2012. godini, u Bosni i Hercegovini iznose ukupno 527.000 ha, što je za 0,2% manje u odnosu na 2011. godinu.

Površine na kojima su zasijane žitarice su veće za 0,3% u odnosu na  2011. godinu, dok su površine na kojima je zasijano krmno bilje manje za 1,4% u odnosu na 2011. godinu.

U strukturi zasijanih površina žitarice su zastupljene sa 58%, krmno bilje sa 26%, povrće sa 15% i industrijsko bilje sa 1%.

Dopuna na komentar: Razlika u planiranim i stvarno zasijanim površinama koje se odnose na zelenu salatu, dinje i lubenice je uvjetovala korekciju podataka za 2011. godinu.

 

Veće interesiranje poljoprivrednih proizvođača za heljdu, soju i suncokret je uvjetovalo smanjenje zasijanih površina pod uljanom repicom, a zbog malih zasijanih površina kod suncokreta, uljane repice i heljde dolazi do većih promjena u vrijednosti indeksa.

 

 

Proizvodnja, prodaja i zalihe šumskih proizvoda, II tromjesečje 2012.

 

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u BiH u II tromjesečju 2012. godine veća je za 3,11% u odnosu na II tromjesečje 2011. godine.

 

Proizvodnja šumskih sortimenata četinarskih vrsta drveća povećana je u II tromjesečju 2012. za 4,83% dok je proizvodnja šumskih sortimenata lišćarskih vrsta veća za 1,48% u odnosu na isto razdoblje 2011. godine.

Dopuna komentaru:Variranja u proizvodnji rudničkog drveta listača i ostalog dugog drveta listača (tehničko drvo listača) gdje se bilježi veći rast proizvodnje od 27,79% i 39,47%, te ostalog grubo obrađenog drveta (sitno tehničko drvo) i ogrijevnog drveta četinara u čijoj se proizvodnji bilježi pad od 98,35%, odnosno 30,33% u odnosu na II tromjesečje 2011. godine posljedica su malog učešća ovih sortimenata u strukturi proizvodnje šumskih sortimenata u BiH i ostvarenog sortimentnog napada u promatranom razdoblju. Variranja u proizvodnji ovih sortimenata nemaju značajnog utjecaja na promjene u ukupnoj proizvodnji šumskih sortimenata.

 

 

Statistički poslovni registar, stanje 30.06.2012.

 

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavljuje priopćenje o broju poduzeća (bez obrtnika) u Statističkom poslovnom registru (SPR).

 

Statistički poslovni registar (SPR) je registar koji vodi i održava Agencija za statistiku BiH u suradnji s Federalnim zavodom za statistiku FBiH, Republičkim zavodom za statistiku Republike Srpske i Ekspoziturom Agencije za statistiku BiH u Brčko distriktu BiH.

 

Priopćenje sadrži podatke o broju poduzeća (bez obrtnika) razvrstanih po ekonomskim djelatnostima, klasama uposlenih i klasama prihoda, a na temelju podataka administrativnih poslovnih registara, godišnjih financijskih izvješća, Centralnog registra transakcijskih računa Centralne banke BiH i rezultata statističkih istraživanja.

 

Od ukupnog broja aktivnih poduzeća u SPR-u 54,4% je aktivnih poduzeća u smislu okvira za provođenje statističkih istraživanja, dok je ostalih 45,6% poduzeća koja nisu ugašena u administrativnim registrima, a nisu podnijela godišnja financijska izvješća za prethodnu godinu.

 

Promatrajući statistički aktivna poduzeća po djelatnostima KD BiH 2010 uočljivo je da je najveći broj poduzeća, njih 74,4%, raspoređeno u slijedećih šest područja djelatnosti32,7% u područje G (Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala), 14,3% u C (Prerađivačka industrija), 7,5% u M (Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti), 7,5% u S (Ostale uslužne djelatnosti), 6,6% u F (Građevinarstvo), i 5,8% u područje H (Prijevoz i skladištenje).