Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

KOMENTAR, SRPANJ 2012


BDP za BiH 2011 - Proizvodni pristup, preliminarni podaci


U ovom priopćenju objavljuju se rezultati obračuna Bruto domaćeg proizvoda (BDP) i Bruto dodane vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu za 2010. i  prvi rezultati  za 2011. godinu. BDP po proizvodnoj metodi izračunava se kao zbir dodanih vrijednosti svih rezidentnih institucionalnih jedinica, tj. kao razlika između outputa i međufazne potrošnje. Prednost ovog metoda jeste mogućnost sagledavanja doprinosa pojedinih aktivnosti ukupnom ekonomskom rastu zemlje. Obračun BDP po proizvodnoj metodi urađen je u tekućim i stalnim cijenama.


Bruto domaći proizvod za 2011. godinu u tekućim cijenama po proizvodnom pristupu iznosio je  25.474. mil. KM. Nominalni rast u odnosu na 2010. godinu iznosio je 3,62% dok je realni rast iznosio 1,26 %. Implicitni (cjenovni) deflator je 2,33%.


BDP po stanovniku iznosio je  6.634 KM, odnosno 4.718 USD ili 3.392 EUR.


Promatrano po djelatnostima najveći porast bilježe: Ribarstvo (22,84%), Vađenje ruda i kamena (20,08%), Ostale djelatnosti (7,52%), Financijsko posredovanje (6,27%).


Najveći doprinos rastu BDP, od 3,62%, imale su Trgovina (13,79%), Prerađivačka industrija (11,80%), Državna uprava (9,69%) i Poslovanje nekretninama (9,19%).


BDP za BiH 2011 - Dohodovni pristup, preliminarni podaci

U ovom priopćenju objavljuju se rezultati obračuna bruto domaćeg prizvoda (BDP) za BiH  za 2010. kao i prvi rezultati za 2011. godinu po dohodovnom pristupu.


Bruto domaći proizvod prema dohodovnom pristupu jednak je zbiru sredstava zaposlenih, neto poreza na proizvodnju (porezi na proizvodnju minus subvencije na proizvodnju), bruto poslovnog viška i mješovitog dohotka.


Za dodatne metodološke napomene, koncept obračuna, korištenu metodologiju, definicije pogledati Opis izvora i metoda korištenih u kompilaciji Nacionalnih računa raspoloživ na internet stranici.


Uporedne razine cijena u 37 zemalja europske unije u 2011.

U ovom priopćenju dat je prikaz uporednih razina cijena za ukupne izdatke kućanstava za finalnu potrošnju 37 zemalja učesnica u projektu. Pored ukupne razine cijena dat je i uporedni pregled za potrošna dobra i usluge klasificirana prema COICOP klasifikaciji.


Razina cijena za potrošačke robe i usluge u BiH u 2011., iznosio je 57% prosjeka EU27. Promatrano po skupinama potrošnih roba i usluga najveću razinu zabilježile su skupine „Elektronički uređaji“, „Odjeća“ i „Kućanski aparati“. Ove skupine zabilježile su razine cijena 112, 92, odnosno 90 indeksnih poena u poređenju sa prosjekom EU27= 100.

Niža  razina cijena zabilježena je u skupinama: „Namještaj i opremanje stana“,  „Alkoholna pića i duhan;  i „Hoteli i restorani“.


Niža razina cijena je posljedica nižih poreskih opterećenja na alkohol i duhan u poređenju sa EU; kao i  značajna zastupljenost domaće proizvodnje u skupini proizvoda „Namještaj i opremanje stana“, gdje  niži troškovi radne snage utječu i na niže cijene finalnog proizvoda. Niže razine cijena u skupini „Hoteli i restorani“ prvenstveno je posljedica niže razine cijena za hranu i pića, te nižih troškova radne snage.


Indeks obujma industrijske proizvodnje, lipanj 2012.

Rast ukupne proizvodnje u lipnju 2012. godine u odnosu na prosjek 2011. godine iznosi 4,9%, u odnosu na lipanj 2011. (isti mjesec prethodne godine) pad proizvodnje iznosi 5,4%, a u odnosu na svibanj 2012. (prethodni mjesec) pad proizvodnje iznosi 2,1%.

U području C „Vađenje ruda i kamena“ rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011. godine iznosi 7,5%, a u odnosu na lipanj 2011. godine rast proizvodnje iznosi 0,3%.

U području D „Prerađivačka industrija“ rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011. godine iznosi 9,8%, a u odnosu na lipanj 2011. godine pad proizvodnje iznosi 5,6%.

U području E „Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i vodom“ pad industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011. godine iznosi 9,2%, a u odnosu na lipanj 2011. godine pad proizvodnje iznosi 8,3%.

Robna razmjena sa inozemstvom, lipanj 2012.

U lipnju 2012. godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 742 milijuna KM i uvoz u vrijednosti od 1 milijarde 294 milijuna KM. U okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovinske robne razmjene BiH u promatranom mjesecu, postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 57,3%.

U razdoblju I-VI 2012. godine izvoz je iznosio 3 milijarde 869 milijuna KM, što je za 5,1% manje nego u istom razdoblju 2011. godine, dok je uvoz iznosio 7 milijardi 332 milijuna KM, što je za 0,7% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 52,8%.


Deficit je iznosio 3 milijarde 463 milijuna KM i veći je za 4,7% u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. U strukturi vanjskotrgovinskog robnog bilansa najveći udio imaju Nafta i naftni derivati (deficit 866 milijuna KM), Cestovna vozila (deficit 337 milijuna KM) i Pokućstvo i dijelovi (suficit 312 milijuna KM).

Najznačajniji proizvodi na strani izvoza u razdoblju I-VI 2012. godine su: primarne legure aluminija, dijelovi za sjedala, električna energija i šipke od željeza, dok su najznačajniji proizvodi na strani uvoza: sirova nafta, dizel gorivo, kameni ugljen za proizvodnju koksa i prirodni plin.

Najznačajnije partner zemlje su: Njemačka , Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija i Rusija.

Želim još da napomenem nešto o robnoj razmjeni BiH sa CEFTA-om i EU.

Robna razmjena sa CEFTA-om čini 31,7% od ukupnog izvoza i 24,4% od ukupnog uvoza u razdoblju I-VI 2012. godine.

Izvoz je iznosio 1 milijardu 225 milijuna KM, što je za 14,8% manje nego u istom razdoblju 2011. godine, dok je uvoz iznosio 1 milijardu 790 milijuna KM, što je za 2,4% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 68,4%.

Robna razmjena sa EU čini 58,8% od ukupnog izvoza i 47,1% od ukupnog uvoza u razdoblju I-VI 2012. godine.

Izvoz je iznosio 2 milijarde 276 milijuna KM, što je za 0,4% manje nego u istom razdoblju 2011. godine, dok je uvoz iznosio 3 milijarde 450 milijuna KM, što je za 2,7% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 66%.



TB Robni promet BiH sa inozemstvom 2011.


Agencija za statistiku BiH vrši redovitu obradu i prezentiranje podataka o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom.

Temeljna načela, standardi i procedure za provedbu statističkog istraživanja robne razmjene s inozemstvom bazirani su na preporukama dobivenim od Ujedinjenih naroda - publikacija Statistika međunarodne trgovine: koncepti i definicije[1]. Ova publikacija predstavlja temelj za Eurostat-ovu metodologiju statistike robne razmjene s inozemstvom. Statističko praćenje ove razmjene sukladno je Zakonu o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 57/04, 51/06,  93/08 i 76/11) i Zakonu o carinskoj tarifi BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 1/98, 5/98, 7/98, 22/98, 31/02, 19/03, 32/04, 48/05, 76/06, 35/09 i 14/10).

Također, sukladno usvojenom Zakonu o statistici BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 26/04), Agencija za statistiku BiH je mjerodavna za utvrđivanje i donošenje statističkih standarda, kao i metodologije kojom se uređuju metode prikupljanja, obrade i publiciranja statističkih podataka.

Publikacija je urađena na temelju raspoloživih statističkih podataka za 2011. godinu i predstavlja realiziranje jedne od aktivnosti Srednjoročnog statističkog programa BiH za razdoblje 2009-2012. Izvor podataka je Uprava za neizravno oporezivanje. Ovo je osma publikacija po redu koja je u potpunosti fokusirana na robnu razmjenu BiH s inozemstvom. U publikaciji se po prvi put mogu naći i podaci o indeksima izvoznih i uvoznih cijena BiH (bazirani na indeksima jediničnih vrijednosti izvoza i uvoza).

Želimo istaknuti da su podaci o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom obrađeni sukladno EU statističkim standardima i procedurama prema sustavu specijalne trgovine (proširena definicija), te se zbog toga ti podaci mogu razlikovati od podataka koje su publicirale druge institucije.


S uvjerenjem da ćemo u narednom razdoblju povećati obuhvat i kvalitetu podataka, sa zadovoljstvom prihvaćamo sve vaše eventualne sugestije ili primjedbe koje bi nam mogle biti od koristi u daljnjem radu.

Robna razmjena BiH s inozemstvom 2011 - KM


U 2011. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti od 8 222,2 milijuna KM, što je za 15,9% više u odnosu na prethodnu  godinu.

U 2011. godini ostvaren je uvoz u vrijednosti od 15 526,1 milijun KM, što je za 14% više u odnosu na prethodnu  godinu.

U 2011. godini Bosna i Hercegovina je u robnoj razmjeni s inozemstvom ostvarila trgovinski deficit u vrijednosti od 7 304 milijuna KM.

Promatrano po odjeljcima Harmoniziranog sustava (HS 2007), moguće je uočiti slijedeće:

Najveće učešće u izvozu u 2011. godini ostvareno je u odjeljku XV "Obični metali i proizvodi od običnih metala" u vrijednosti od 1 934,6 milijuna KM, što čini 23,5% od ukupnog izvoza, kao i u odjeljku V "Mineralne tvari" u vrijednosti od 1 316 milijuna KM što čini 16% od ukupnog  izvoza.

Najveće učešće u uvozu u 2011.godini ostvareno je u odjeljku V "Mineralne tvari" u vrijednosti od 3 456,7 milijuna KM, što čini 22,3% od ukupnog uvoza kao i u odjeljku XVI "Strojevi; elektrotehnička oprema; aparati za snimanje i reproduciranje slike i zvuka" u vrijednosti od 1 870,4 milijuna KM, što čini 12% od ukupnog  uvoza.

U pogledu zemljopisne distribucije robne razmjene BiH s inozemstvom, moguće je navesti slijedeće:

U 2011. godini, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 1 215,9 milijuna KM, što je u postotcima 14,8% od ukupno ostvarenog izvoza. Promatrajući susjedne zemlje, najveći izvoz u istoj godini ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 1 204,4 milijuna KM, što je u postotcima 14,6%  od ukupnog  izvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u 2011. godini najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 4 586,7 milijuna KM, što je u postotcima 55,8% od ukupnog izvoza. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 2 873,9 milijuna KM, što je u postotcima 35% od ukupno ostvarenog izvoza.

U 2011. godini, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 2 226,5 milijuna KM, što je u postotcima 14,3% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istoj godini ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 1 465,8 milijuna KM, što je u postotcima  9,4% od ukupno ostvarenog uvoza.

Promatrano prema regionalnim grupacijama, u 2011. godini najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 7 045,9 milijuna KM, što je u postotcima 45,4% od ukupno ostvarenog uvoza. U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 1 648,4 milijuna KM, što je u postotcima 10,6% od ukupno ostvarenog  uvoza. Uvoz iz zemalja CEFTA je iznosio 3 882 milijuna KM, što je u postotcima 25% od ukupnog izvoza.

Gledano po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK rev.4), moguće je uočiti slijedeće:

U 2011. godini najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru (6) "Proizvodi svrstani po materijalu" sa ukupnom vrijednošću od 2 144,6 milijuna KM, što iznosi 26,1% od ukupnog  izvoza.

Značajan obujam izvoza ostvaren je također u sektoru (8) "Razni gotovi proizvodi" sa ukupnom vrijednošću od 1 727,1 milijun KM, što iznosi 21% od ukupnog izvoza.


U 2011. godini najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru (3) "Mineralna goriva i maziva" sa ukupnom vrijednošću od 3 338,8 milijuna KM, što iznosi 21,5% od ukupnog  izvoza.

Značajan obujam uvoza ostvaren je također u sektoru (6) "Proizvodi svrstani po materijalu" sa ukupnom vrijednošću od 3 024,7 milijuna KM, što iznosi 19,5% od ukupnog  uvoza.


Indeksi izvoznih i uvoznih cijena 2011/2010 - KM


Prema konačnim podacima za 2011. godinu možemo primijetiti da je došlo do porasta  izvoznih cijena u iznosu od 8,7% u odnosu na baznu 2010. godinu.

Što se tiče uvoznih cijena i tu se može primijetiti rast od 9,8% u odnosu na 2010. godinu.

Promatrano po područjima i oblastima klasifikacije djelatnosti BiH (KD 2010), moguće je uočiti slijedeće:

Promatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH možemo uočiti da je došlo do porasta izvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 6,8%, „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 9,5% i „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 8,6%.

U okviru navedenih područja, možemo izdvojiti oblasti „Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda“ sa rastom izvoznih cijena od 20,6% i „Proizvodnja duhanskih proizvoda“ sa rastom od 19,3%.

Promatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH možemo uočiti da je došlo do porasta uvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 17,3%, „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 25,8% i „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 7,2%.

U okviru navedenih područja, možemo izdvojiti oblasti „Vađenje sirove nafte i prirodnog plina“ sa rastom uvoznih cijena od 29,9% i „Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda“ sa rastom od  27,2%.


Promatrano po sektorima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK rev.4), moguće je uočiti slijedeće:

Najveći rast izvoznih cijena u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu bilježi se u sektoru (4) „Životinjska i biljna ulja i masti“ u iznosu od 32,5%. Uvozne cijene imaju najveći rast u sektoru (3) „Mineralna goriva i maziva“ u iznosu od 26,6%.



Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zaposlenih za svibanj 2012.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za svibanj 2012. godine iznosila je 836 KM, što pokazuje nominalni rast plaće od 0,9% u odnosu na prosinac 2011. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za svibanj 2012. u odnosu na isti mjesec prošle     godine nominalno je viša za 1,9%.

U poređenju sa istim mjesecom 2011. godine najveće povećanje imao je sektor Financijsko posredovanje (J) za 5,3 indeksna poena, slijedi ga sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 5,2 indeksna poena, te sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,5 indeksnih poena. Najveći pad zabilježio je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) od 3,9 indeksnih poena.

Ako se svibanj 2012. upoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,9 indeksnih poena, slijedi ga sektor Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (N) za 4,6 indeksnih poena, te sektori Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) i Rudarstvo i vađenje rude (C) za 4,2 indeksna poena. Najveći pad je zabilježio sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 3,7 indeksnih poena.


Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih za svibanj 2012.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za svibanj 2012. godine iznosila je 1 306 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,9% u odnosu na prosinac 2011. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća za svibanj 2012. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 1,9%.

Najveći porast, u poređenju sa istim mjesecom 2011. godine, ima sektor Financijsko posredovanje (J) za 5,9 indeksnih poena, slijedi ga sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 5,5 indeksnih poena i sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,6 indeksna poena. Najveći pad imao je sektror Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 3,9 indeksnih poena.

Ako se svibanj 2012. upoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) sa 5,2 indeksna poena, zatim sektor Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (N) sa 5,0 indeksnih poena i sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) sa 4,8 indeksnih poena. Najveći pad je zabilježio sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 3,6 indeksna poena.

Zaposleni po djelatnostima u svibnju  2012.

U svibnju 2012. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 691 641, a od toga 283 448 žena. U odnosu na travanj 2012. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama povećao se za 0,2%, a broj zaposlenih žena se, također, povećao za 0,2%.

U poređenju sa svibnjem 2011. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) sa 8,2 indeksna poena, slijede ga sektor Financijsko posredovanje (J) sa 6,3 indeksna poena i Obrazovanje (M) sa 3,4 indeksna poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) sa 13,7 indeksnih poena, slijede ga sektori Rudarstvo i vađenje ruda (C) sa 12,4 indeksna poena i Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) sa 11,0 indeksnih poena.


1) Na temelju polugodišnjeg istraživanja s punim obuhvatom RAD-15, stanje 30. rujna 2011. godine, početkom prosinca 2011. godine napravljena je korekcija objavljenih podataka o zaposlenima u pravnim osobama, dobivenih mjesečnim istraživanjem RAD-1. Stoga su podaci od ožujka 2011. do rujna 2011. godine konačni, a za ostale mjesece 2011. i 2012. godine privremeni.

Registrirana nezaposlenost u svibnju  2012.

U svibnju 2012. godine broj registriranih nezaposlenih u BiH iznosio je 537 029.

Broj registriranih nezaposlenih u svibnju 2012. u odnosu na travanj 2012. godine smanjio se za 0,6%, a broj nezaposlenih žena u istom periodu također se smanjio za 0,4%.

Ako kao baznu godinu uzmemo 2010. (2010=100) i uporedimo svibanj 2012. sa istim mjesecom 2011. godine, uočit ćemo rast nezaposlenosti od 2,0 indeksna poena ili u apsolutnom iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene povećao se za 10 238.

Ako poredimo nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 190 777, zatim slijede osobe sa NK 161 562 i sa srednjom stručnom spremom 134 347 osoba. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7 430, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom     29 690 (uključujući doktore znanosti i magistre).

Udio ženske populacije u nezaposlenima iznosi 50,5 procenata ili u apsolutnom iznosu     271 168 osoba ženskoga spola.

U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalificiranih NK – 84 638, sa srednjom spremom – 81 001 i sa VKV i KV kvalifikacijom 76 092 osobe.



Uporedivost anketnih i administrativnih podataka


Podaci dobijeni iz Ankete o radnoj snazi nisu metodološki uporedivi sa podacima koji se dobijaju iz drugih statističkih ili administrativnih izvora.


Uporedivost podatatka je ograničena iz slijedećih razloga:


Izvor podataka: administrativni podaci se baziraju na statističkom istraživanju o zaposlenima, koje se zasniva na kadrovskoj evidenciji pravnih subjekata i na evidencijama nezaposlenih koji su prijavljeni u uredima za zapošljavanje, dok se anketni podaci temelje na procjenjenim podacima dobijenim izravnim intervjuom ciljane skupine u okviru kućanstava izabranih slučajnim uzorkom.

Jedinica izvješća: jedinica izvješća za prikupljanje administrativnih podataka je pravni subjekt, dok je anketna jedinica svaki član slučajno izabranog kućanstva.

Razdoblje promatranja: administrativni se podaci odnose na zadnji dan u mjesecu, dok se anketni podaci odnose na aktivnost osoba u referentnom razdoblju.

Metod prikupljanja: podaci iz administrativnih izvora dobijaju se putem izvješća koje dostavljaju pravni subjekti, dok se anketni podaci prikupljaju izravnim upitnikom od osoba u kućanstvima koja su odabrana u uzorak.

Periodika prikupljanja: administrativni podaci se prikupljaju mjesečno, odnosno polugodišnje, dok se anketa u BiH provodi jedanput godišnje.

Definicije zaposlenosti i nezaposlenosti: administrativni podaci obuhvataju samo osobe u formalnoj zaposlenosti, odnosno osobe koje su kao nezaposlene prijavljene u uredima za zapošljavanje, dok se u anketi svaka kategorija detaljno definira sukladno međunarodnim preporukama.






Anketa o radnoj snazi, 2012, premilinarni podaci

Polovinom  travnja 2012. godine provedena je, sedmi put, Anketa o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini na uzorku od 10.525 kućanstava, od čega u Federaciji BiH 5.994, u Republici Srpskoj 3.518 i u Brčko distriktu BiH 1.013 kućanstva. Intervjuirane su sve osobe u uzorkom izabranim kućanstvima koje su prihvatile intervju.

Stopa neodziva bila je 13,5%, odnosno prikupljeni su podaci o ekonomskoj aktivnosti i ostalim karakteristikama stanovništva za 9.191 kućanstvo.

Prema ovim podacima u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1.130.276 osoba, dok je broj neaktivnih bio 1.435.912 osoba. U okviru radne snage bilo je 813.683 zaposlenih i 316.593  nezaposlenih osoba. U okviru zaposlenih osoba bilo je 37.987 neplaćeni pomažući član kućanstva.

Indeks potrošačkih cijena, lipanj 2012.

U mjesecu lipnju 2012. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na svibanj 2012. zabilježena je deflacija od 0,5%.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2012. godine u odnosu na svibanj 2012. godine, u prosjeku, su pale za 0,5%.

Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (po međunarodnoj klasifikaciji COICOP), u lipnju 2012. godine u odnosu na svibanj 2012. godine najviše su pale cijene u odjeljcima: Prijevoz za 1,7%, Hrana i bezalkoholna pića za 0,8%, Zdravstvo 0,5%, odjeća i obuća za 0,3%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti 0,1%.

U lipanj 2012. godine u odnosu na prethodni mjesec 2012. godine najveća povećanja cijena su zabilježena u odjeljcima Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 0,2%, Alkoholna pića i duhan za 0,1%, te Ostala dobra i usluge također za 0,1%.

Ostali odjeljci bez promjena cijena

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u augustu 2011. godine u odnosu na juli 2011. godine, u ostalim odjeljcima, u prosjeku, nisu zabilježene promjene cijena.

Tablica 1. Stope promjene cijena  nekih proizvoda i usluga

Proizvod

lipanj 2012/svibanj 2012.(%)

Ulje

0,54

Električna energija

0,32

Meso i mesne prerađevine

0,23

Odvoz smeća

0,12

Voda

0,08

Pšenično brašno

0,03

Gradski plin

0,00

Cigarete - domaće

0,00

Cigarete - strane

0,00

Kruh

-0,02

Bezalkoholna pića

-0,64

Kava

-0,75

Lijekovi

-0,78

Mlijeko

-1,38

Šećer

-1,81

Dizel

-3,47

Bezolovni 95

-3,57

Super 98

-4,49

Jaja

-5,07



Godišnja inflacija u lipnju 2012. godine u Bosni i Hercegovini bila je 1,9%.


Cijene proizvoda i usluga  koji se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2012. godine u odnosu na lipanj 2011. godine više su za 1,9%.


Najveći prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima: Alkoholna pića i duhan za 9,7%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugih energenti za 5,7%, Prijevoz za 3,4%, Restorani i hoteli za 2,1%, Komunikacije za 1,5%, Namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 1,4%, Hrana i bezalkoholna pića za 1,1%, Rekreacija i kultura za 0,4%.


Detaljnije informacije o kretanju cijena u lipnju mogu se pronaći u priopćenju o Indeksu potrošačkih cijena u BiH za mjesec lipanj 2012. godine.



Tablica 2. Stope promjene cijena nekih  proizvoda i usluga

Proizvod

lipanj 2012/lipanj 2011.

(%)

Jaja

18,94

Cigarete - domaće

13,29

Cigarete - strane

13,20

Gradski plin

12,77

Električna energija

12,36

Voda

7,64

Bezolovni 95

5,64

Odvoz smeća

4,42

Dizel

4,16

Super 98

4,15

Meso i mesne prerađevine

3,00

Bezalkoholna pića

1,98

Kava

1,90

Mlijeko

0,62

Lijekovi

-0,72

Kruh

-4,03

Ulje

-6,81

Šećer

-7,20

Pšenično brašno

-12,39




U zemljama regije su zabilježene godišnje stope inflacije i to: u Hrvatskoj 3,8% i Srbiji 5,5%.


Stopa inflacije u Euro zoni ostala je stabilna - 2,4%.

Indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu, lipanj 2012.

U lipnju 2012. godine u odnosu na prethodni mjesec, ukupan indeks nije zabilježio promjene.

Promatramo li glavne industrijske skupine (GIG-ove) zabilježen je rast cijena kod Netrajnih proizvoda za široku uporabu za 0,2%, te kod Energije također za 0,2%. Cijene Intermedijarnih proizvoda zabilježile su pad od 0,3%. Kapitalni proizvodi i Trajni proizvodi za široku uporabu nisu zabilježili promjene.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu na godišnjoj razini više su za 2,8%.


Rast je zabilježen u industrijskim skupinama Energije za 7,5%, Netrajni proizvodi za široku uporabu za 1,4% i Trajni proizvodi za široku uporabu za 0,6%. Cijene Intermedijarnih proizvoda su u istom razdoblju pale za 1,1%. Kapitalni proizvodi nisu varirali.

U istom razdoblju zabilježen je rast proizvođačkih cijena u oblastima Vađenja ruda i kamena za 4,2%, Proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom i toplom vodom za 11,9%, dok je u Prerađivačkoj industriji zabilježen rast cijena od 0,1 %.

Statistika turizma, svibanj  2012.

U Bosni i Hercegovini u svibnju 2012. turisti su ostvarili 80.095 posjeta, što je više za 27,7% u odnosu na travanj 2012. i za 7,4% više u odnosu na svibanj 2011. godine. Turisti su ostvarili 167.118 noćenja, što je više za 38,5% u odnosu na travanj 2012. i za 7,0%  više u odnosu na svibanj 2011. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 47,1% i  52,9% stranih turista.


U strukturi noćenja stranih turista u svibnju 2012. najviše noćenja ostvarili su turisti iz  Hrvatske (14,7%), Srbije i Turske po (11,9%) i Slovenije (7,4%),  što je ukupno 45,9%.  Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 54,1% noćenja.

Turisti su se u prosjeku  zadržavali 2,1 noći, 2,3  domaći i 2,0 strani turisti. Što se tiče duljine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su: Rusija i Irska sa prosječnim zadržavanjem od po 4,5 dana, Egipat  sa  4,0 dana, Iran  sa 3,6 dana, Saudijska Arabija sa 3,3 dana i Rumunjska sa 3,1 dan.


Smještajni kapaciteti tj. broj kreveta u svibnju 2012. iznose 24.727 i veći su za 1,7%  u odnosu na travanj 2012, a za 5,7%  manji u odnosu na svibanj  2011. godine.

TB Kultura i umjetnost, 2007-2011.


Agencija za statistiku BiH objavljuje bilten „Kultura i umjetnost“ kao redovitu godišnju publikaciju.

Podaci dati u ovom biltenu rezultat su agregiranja podataka entitetskih zavoda za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko distrikta BiH.


U biltenu „Kultura i umjetnost“ Agencija za statistiku BiH objavljuje podatke o radio i tv postajama, kinima, kazalištima i knjižnicama, u razdoblju od 2007. do 2011. godine.




MD Metodološki okvir za razvoj kratkoročnih poslovnih statistika u BiH


Publikacija „Metodološki okvir za razvoj kratkoročnih poslovnih statistika u BiH“ ima za cilj da osigura zajednički temelj za razvoj i proizvodnju različitih kratkoročnih poslovnih statistika o ekonomskim kretanjima sukladno EU standardima i metodologijama i važećim BiH propisima.

Metodološki okvir postavlja norme, standarde i definicije za proizvodnju uporedivih kratkoročnih  statistika u BiH. Bazirano na ovom okviru, detalji o metodama prikupljanja podataka i načinu kompilacije za svaki pojedini kratkoročni indikator bit će opisani u posebnim metodologijama.

Namjena ove publikacije je da doprinese daljem jačanju statističkog sustava BiH na način da u proizvodnju kratkoročnih statistika inkorporira sve statističke standarde i instrumente EU, kao što su:

  • EU „Short Term Business Statistics“ regulative (EU STS Regulations),
  • Klasifikacija ekonomskih djelatnosti (EU NACE Rev.2),
  • Klasifikacija proizvoda po djelatnostima (EU CPA 2008),
  • EU definicije statističkih jedinica,
  • Obvezna uporaba  Statističkog poslovnog registara (okvir poslovne populacije),
  • Obvezno korištenje fiksne bazne godine za kompilaciju indeksa,
  • Propisani EU standardi kvaliteta podataka i  dostave povjerljivih podataka,
  • Definirane metode prilagođavanja serija kratkoročnih podataka  za sezonska  odstupanja i odstupanja vezana za broj radnih dana (SA i WDA).




[1] International Merchandise Trade Statistics: Concepts and Definitions 2010, United Nations Statistical Papers, Series M, No.52, Rev. 3, New York, 2010