Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 
       
 

KOMENTAR, JULI 2012

BDP za BiH 2011 - Proizvodni pristup, preliminarni podaci

 

U ovom saopštenju objavljuju se rezultati obračuna Bruto domaćeg proizvoda (BDP) i Bruto dodane vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu za 2010. i  prvi rezultati  za 2011. godinu. BDP po proizvodnoj metodi izračunava se kao zbir dodanih vrijednosti svih rezidentnih institucionalnih jedinica, tj. kao razlika između outputa i međufazne potrošnje. Prednost ovog metoda jeste mogućnost sagledavanja doprinosa pojedinih aktivnosti ukupnom ekonomskom rastu zemlje. Obračun BDP po proizvodnoj metodi urađen je u tekućim i stalnim cijenama.

 

Bruto domaći proizvod za 2011. godinu u tekućim cijenama po proizvodnom pristupu iznosio je  25.474. mil. KM. Nominalni rast u odnosu na 2010. godinu iznosio je 3,62% dok je realni rast iznosio 1,26 %. Implicitni (cjenovni) deflator je 2,33%.

 

BDP po stanovniku iznosio je  6.634 KM, odnosno 4.718 USD ili 3.392 EUR.

 

Posmatrano po djelatnostima najveći porast bilježe: Ribarstvo (22,84%), Vađenje ruda i kamena (20,08%), Ostale djelatnosti (7,52%), Finansijsko posredovanje (6,27%).

 

Najveći doprinos rastu BDP, od 3,62%, imale su Trgovina (13,79%), Prerađivačka industrija (11,80%), Državna uprava (9,69%) i Poslovanje nekretninama (9,19%).

 

BDP za BiH 2011 - Dohodovni pristup, preliminarni podaci

U ovom saopštenju objavljuju se rezultati obračuna bruto domaćeg prizvoda (BDP) za BiH  za 2010. kao i prvi rezultati za 2011. godinu po dohodovnom pristupu.

 

Bruto domaći proizvod prema dohodovnom pristupu jednak je zbiru sredstava zaposlenih, neto poreza na proizvodnju (porezi na proizvodnju minus subvencije na proizvodnju), bruto poslovnog viška i mješovitog dohotka.

 

Za dodatne metodološke napomene, koncept obračuna, korištenu metodologiju, definicije pogledati Opis izvora i metoda korištenih u kompilaciji Nacionalnih računa raspoloživ na internet stranici.

 

Uporedni nivoi cijena u 37 zemalja evropske unije u 2011.

U ovom saopštenju dat je prikaz uporednih nivoa cijena za ukupne izdatke domaćinstva za finalnu potrošnju 37 zemalja učesnica u projektu. Pored ukupnog nivoa cijena dat je i uporedni pregled za potrošna dobra i usluge klasifikovana prema COICOP klasifikaciji.

 

Nivo cijena za potrošačke robe i usluge u BiH u 2011., iznosio je 57% prosjeka EU27. Posmatrano po grupama potrošnih roba i usluga najveći nivo zabilježile su grupe „Elektronski uređaji“, „Odjeća“ i „Kućanski aparati“. Ove grupe zabilježile su nivoi cijena 112, 92, odnosno 90 indeksnih poena u poređenju sa prosjekom EU27= 100.

Niži  nivo cijena zabilježen je u grupama: „Namještaj i opremanje stana“,  „Alkoholna pića i duhan;  i „Hoteli i restorani“.

 

Niži nivo cijena posljedica je nižih poreskih opterećenja na alkohol i duhan u poređenju sa EU; kao i  značajna zastupljenost domaće proizvodnje u grupi proizvoda „Namještaj i opremanje stana“, gdje  niži troškovi radne snage utiču i na niže cijene finalnog proizvoda. Niži nivoi cijena u grupi „Hoteli i restorani“ prvenstveno su posljedica nižeg nivoa cijena za hranu i pića, te nižih troškova radne snage.

 

Indeks obima industrijske proizvodnje, juni 2012.

Rast ukupne proizvodnje u junu 2012. godine u odnosu na prosjek 2011. godine iznosi 4,9%, u odnosu na juni 2011. (isti mjesec prethodne godine) pad proizvodnje iznosi 5,4%, a u odnosu na maj 2012. (prethodni mjesec) pad proizvodnje iznosi 2,1%.

U području C „Vađenje ruda i kamena“ rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011. godine iznosi 7,5%, a u odnosu na juni 2011. godine rast proizvodnje iznosi 0,3%.

U području D „Prerađivačka industrija“ rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011. godine iznosi 9,8%, a u odnosu na juni 2011. godine pad proizvodnje iznosi 5,6%.

U području E „Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom i vodom“ pad industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011. godine iznosi 9,2%, a u odnosu na juni 2011. godine pad proizvodnje iznosi 8,3%.

Robna razmjena sa inostranstvom, juni 2012.

U junu 2012. godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 742 miliona KM i uvoz u vrijednosti od 1 milijarde 294 miliona KM. U okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovačke robne razmjene BiH u posmatranom mjesecu, postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 57,3%.

U periodu I-VI 2012. godine izvoz je iznosio 3 milijarde 869 miliona KM, što je za 5,1% manje nego u istom periodu 2011. godine, dok je uvoz iznosio 7 milijardi 332 miliona KM, što je za 0,7% manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 52,8%.

 

Deficit je iznosio 3 milijarde 463 miliona KM i veći je za 4,7% u odnosu na isti period 2011. godine. U strukturi vanjskotrgovačkog robnog bilansa najveći udio imaju Nafta i naftni derivati (deficit 866 miliona KM), Cestovna vozila (deficit 337 miliona KM) i Pokućstvo i dijelovi (suficit 312 miliona KM).

Najznačajniji proizvodi na strani izvoza u periodu I-VI 2012. godine su: primarne legure aluminija, dijelovi za sjedala, električna energija i šipke od željeza, dok su najznačajniji proizvodi na strani uvoza: sirova nafta, dizel gorivo, kameni ugalj za proizvodnju koksa i prirodni plin.

Najznačajnije partner zemlje su: Njemačka , Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija i Rusija.

Želim još da napomenem nešto o robnoj razmjeni BiH sa CEFTA-om i EU.

Robna razmjena sa CEFTA-om čini 31,7% od ukupnog izvoza i 24,4% od ukupnog uvoza u periodu I-VI 2012. godine.

Izvoz je iznosio 1 milijardu 225 miliona KM, što je za 14,8% manje nego u istom periodu 2011. godine, dok je uvoz iznosio 1 milijardu 790 miliona KM, što je za 2,4% manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 68,4%.

Robna razmjena sa EU čini 58,8% od ukupnog izvoza i 47,1% od ukupnog uvoza u periodu I-VI 2012. godine.

Izvoz je iznosio 2 milijarde 276 miliona KM, što je za 0,4% manje nego u istom periodu 2011. godine, dok je uvoz iznosio 3 milijarde 450 miliona KM, što je za 2,7% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 66%.

 

 

TB Robni promet BiH sa inostranstvom 2011.

 

Agencija za statistiku BiH vrši redovnu obradu i prezentovanje podataka o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom.

Osnovna načela, standardi i procedure za provedbu statističkog istraživanja robne razmjene s inostranstvom bazirani su na preporukama dobivenim od Ujedinjenih naroda - publikacija Statistika međunarodne trgovine: koncepti i definicije[1]. Ova publikacija predstavlja osnov za Eurostat-ovu metodologiju statistike robne razmjene s inostranstvom. Statističko praćenje ove razmjene u skladu je sa Zakonom o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 57/04, 51/06,  93/08 i 76/11) i Zakonom o carinskoj tarifi BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 1/98, 5/98, 7/98, 22/98, 31/02, 19/03, 32/04, 48/05, 76/06, 35/09 i 14/10).

Također, u skladu sa usvojenim Zakonom o statistici BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 26/04), Agencija za statistiku BiH je mjerodavna za utvrđivanje i donošenje statističkih standarda, kao i metodologije kojom se uređuju metode prikupljanja, obrade i publikovanja statističkih podataka.

Publikacija je urađena na osnovu raspoloživih statističkih podataka za 2011. godinu i predstavlja realizovanje jedne od aktivnosti Srednjoročnog statističkog programa BiH za period 2009-2012. Izvor podataka je Uprava za indirektno oporezivanje. Ovo je osma publikacija po redu koja je u potpunosti fokusirana na robnu razmjenu BiH s inostranstvom. U publikaciji se po prvi put mogu naći i podaci o indeksima izvoznih i uvoznih cijena BiH (bazirani na indeksima jediničnih vrijednosti izvoza i uvoza).

Želimo istaknuti da su podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom obrađeni u skladu sa EU statističkim standardima i procedurama prema sistemu specijalne trgovine (proširena definicija), te se zbog toga ti podaci mogu razlikovati od podataka koje su publikovale druge institucije.

 

S uvjerenjem da ćemo u narednom periodu povećati obuhvat i kvalitetu podataka, sa zadovoljstvom prihvaćamo sve vaše eventualne sugestije ili primjedbe koje bi nam mogle biti od koristi u daljem radu.

Robna razmjena BiH s inostranstvom 2011 - KM

 

U 2011. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti od 8 222,2 miliona KM, što je za 15,9% više u odnosu na prethodnu  godinu.

U 2011. godini ostvaren je uvoz u vrijednosti od 15 526,1 milion KM, što je za 14% više u odnosu na prethodnu godinu.

U 2011. godini Bosna i Hercegovina je u robnoj razmjeni s inostranstvom ostvarila trgovački deficit u vrijednosti od 7 304 miliona KM.

Posmatrano po odjeljcima Harmonizovanog sistema (HS 2007), moguće je uočiti slijedeće:

Najveće učešće u izvozu u 2011. godini ostvareno je u odjeljku XV "Obični metali i proizvodi od običnih metala" u vrijednosti od 1 934,6 miliona KM, što čini 23,5% od ukupnog izvoza, kao i u odjeljku V "Mineralne tvari" u vrijednosti od 1 316 miliona KM što čini 16% od ukupnog  izvoza.

Najveće učešće u uvozu u 2011.godini ostvareno je u odjeljku V "Mineralne tvari" u vrijednosti od 3 456,7 miliona KM, što čini 22,3% od ukupnog uvoza kao i u odjeljku XVI "Mašine; elektrotehnička oprema; aparati za snimanje i reprodukovanje slike i zvuka" u vrijednosti od 1 870,4 miliona KM, što čini 12% od ukupnog  uvoza.

U pogledu geografske distribucije robne razmjene BiH s inostranstvom, moguće je navesti slijedeće:

U 2011. godini, najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti od 1 215,9 miliona KM, što je u postotcima 14,8% od ukupno ostvarenog izvoza. Posmatrajući susjedne zemlje, najveći izvoz u istoj godini ostvaren je u Hrvatsku i to u vrijednosti od 1 204,4 miliona KM, što je u postotcima 14,6%  od ukupnog  izvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupama, u 2011. godini najviše se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 4 586,7 miliona KM, što je u postotcima 55,8% od ukupnog izvoza. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 2 873,9 miliona KM, što je u postotcima 35% od ukupno ostvarenog izvoza.

U 2011. godini, najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 2 226,5 miliona KM, što je u postotcima 14,3% od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja, također značajan uvoz u istoj godini ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 1 465,8 miliona KM, što je u postotcima  9,4% od ukupno ostvarenog uvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupama, u 2011. godini najviše se uvozilo iz EU i to u vrijednosti od 7 045,9 miliona KM, što je u postotcima 45,4% od ukupno ostvarenog uvoza. U okviru zemalja EU, najviše se uvozilo iz Njemačke i to u vrijednosti od 1 648,4 miliona KM, što je u postotcima 10,6% od ukupno ostvarenog  uvoza. Uvoz iz zemalja CEFTA je iznosio 3 882 miliona KM, što je u postotcima 25% od ukupnog izvoza.

Gledano po sektorima Standardne međunarodne trgovačke klasifikacije (SMTK rev.4), moguće je uočiti slijedeće:

U 2011. godini najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru (6) "Proizvodi svrstani po materijalu" sa ukupnom vrijednošću od 2 144,6 miliona KM, što iznosi 26,1% od ukupnog  izvoza.

Značajan obim izvoza ostvaren je također u sektoru (8) "Razni gotovi proizvodi" sa ukupnom vrijednošću od 1 727,1 milion KM, što iznosi 21% od ukupnog izvoza.

 

U 2011. godini najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru (3) "Mineralna goriva i maziva" sa ukupnom vrijednošću od 3 338,8 miliona KM, što iznosi 21,5% od ukupnog  izvoza.

Značajan obim uvoza ostvaren je također u sektoru (6) "Proizvodi svrstani po materijalu" sa ukupnom vrijednošću od 3 024,7 miliona KM, što iznosi 19,5% od ukupnog  uvoza.

 

Indeksi izvoznih i uvoznih cijena 2011/2010 - KM

 

Prema konačnim podacima za 2011. godinu možemo primijetiti da je došlo do porasta  izvoznih cijena u iznosu od 8,7% u odnosu na baznu 2010. godinu.

Što se tiče uvoznih cijena i tu se može primijetiti rast od 9,8% u odnosu na 2010. godinu.

Posmatrano po područjima i oblastima klasifikacije djelatnosti BiH (KD 2010), moguće je uočiti slijedeće:

Posmatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH možemo uočiti da je došlo do porasta izvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 6,8%, „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 9,5% i „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 8,6%.

U okviru navedenih područja, možemo izdvojiti oblasti „Proizvodnja koksa i rafinisanih naftnih proizvoda“ sa rastom izvoznih cijena od 20,6% i „Proizvodnja duhanskih proizvoda“ sa rastom od 19,3%.

Posmatrajući područja Klasifikacije djelatnosti BiH možemo uočiti da je došlo do porasta uvoznih cijena u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov“ u iznosu od 17,3%, „Vađenje ruda i kamena“ u iznosu od 25,8% i „Prerađivačka industrija“ u iznosu od 7,2%.

U okviru navedenih područja, možemo izdvojiti oblasti „Vađenje sirove nafte i prirodnog plina“ sa rastom uvoznih cijena od 29,9% i „Proizvodnja koksa i rafinisanih naftnih proizvoda“ sa rastom od  27,2%.

 

Posmatrano po sektorima Standardne međunarodne trgovačke klasifikacije (SMTK rev.4), moguće je uočiti slijedeće:

Najveći rast izvoznih cijena u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu bilježi se u sektoru (4) „Životinjska i biljna ulja i masti“ u iznosu od 32,5%. Uvozne cijene imaju najveći rast u sektoru (3) „Mineralna goriva i maziva“ u iznosu od 26,6%.

 

 

Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zaposlenih za maj 2012.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za maj 2012. godine iznosila je 836 KM, što pokazuje nominalni rast plaće od 0,9% u odnosu na decembar 2011. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za maj 2012. u odnosu na isti mjesec prošle     godine nominalno je viša za 1,9%.

U poređenju sa istim mjesecom 2011. godine najveće povećanje imao je sektor Finansijsko posredovanje (J) za 5,3 indeksna poena, slijedi ga sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 5,2 indeksna poena, te sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,5 indeksnih poena. Najveći pad zabilježio je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) od 3,9 indeksnih poena.

Ako se maj 2012. upoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,9 indeksnih poena, slijedi ga sektor Zdravstvena zaštita i socijalna pomoć (N) za 4,6 indeksnih poena, te sektori Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) i Rudarstvo i vađenje rude (C) za 4,2 indeksna poena. Najveći pad je zabilježio sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 3,7 indeksnih poena.

 

Prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih za maj 2012.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za maj 2012. godine iznosila je 1 306 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,9% u odnosu na decembar 2011. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća za maj 2012. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 1,9%.

Najveći porast, u poređenju sa istim mjesecom 2011. godine, ima sektor Finansijsko posredovanje (J) za 5,9 indeksnih poena, slijedi ga sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) za 5,5 indeksnih poena i sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) za 4,6 indeksna poena. Najveći pad imao je sektror Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 3,9 indeksnih poena.

Ako se maj 2012. upoređuje sa prosjekom 2011. godine najveći porast je imao sektor Prijevoz, skladištenje i veze (I) sa 5,2 indeksna poena, zatim sektor Zdravstvena zaštita i socijalna pomoć (N) sa 5,0 indeksnih poena i sektor Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) sa 4,8 indeksnih poena. Najveći pad je zabilježio sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) za 3,6 indeksna poena.

Zaposleni po djelatnostima u maju  2012.

U maju 2012. godine broj zaposlenih1) u pravnim osobama BiH iznosio je 691 641, a od toga 283 448 žena. U odnosu na april 2012. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama povećao se za 0,2%, a broj zaposlenih žena se, također, povećao za 0,2%.

U poređenju sa majem 2011. godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) sa 8,2 indeksna poena, slijede ga sektor Finansijsko posredovanje (J) sa 6,3 indeksna poena i Obrazovanje (M) sa 3,4 indeksna poena.

Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) sa 13,7 indeksnih poena, slijede ga sektori Rudarstvo i vađenje ruda (C) sa 12,4 indeksna poena i Poljoprivreda, lov i šumarstvo (A) sa 11,0 indeksnih poena.

 

1) Na osnovu polugodišnjeg istraživanja s punim obuhvatom RAD-15, stanje 30. septembra 2011. godine, početkom decembra 2011. godine napravljena je korekcija objavljenih podataka o zaposlenima u pravnim osobama, dobivenih mjesečnim istraživanjem RAD-1. Stoga su podaci od marta 2011. do septembra 2011. godine konačni, a za ostale mjesece 2011. i 2012. godine privremeni.

Registrovana nezaposlenost u maju  2012.

U maju 2012. godine broj registrovanih nezaposlenih u BiH iznosio je 537 029.

Broj registrovanih nezaposlenih u maju 2012. u odnosu na april 2012. godine smanjio se za 0,6%, a broj nezaposlenih žena u istom periodu također se smanjio za 0,4%.

Ako kao baznu godinu uzmemo 2010. (2010=100) i uporedimo maj 2012. sa istim mjesecom 2011. godine, uočiti ćemo rast nezaposlenosti od 2,0 indeksna poena ili u apsolutnom iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene povećao se za 10 238.

Ako poredimo nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 190 777, zatim slijede osobe sa NK 161 562 i sa srednjom stručnom spremom 134 347 osoba. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7 430, a slijede ih osobe sa visokom školskom spremom     29 690 (uključujući doktore nauka i magistre).

Udio ženske populacije u nezaposlenima iznosi 50,5 procenata ili u apsolutnom iznosu     271 168 osoba ženskoga spola.

U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalifikovanih NK – 84 638, sa srednjom spremom – 81 001 i sa VKV i KV kvalifikacijom 76 092 osobe.

 

 

Uporedivost anketnih i administrativnih podataka

 

Podaci dobijeni iz Ankete o radnoj snazi nisu metodološki uporedivi sa podacima koji se dobijaju iz drugih statističkih ili administrativnih izvora.

 

Uporedivost podatatka je ograničena iz slijedećih razloga:

 

Izvor podataka: administrativni podaci se baziraju na statističkom istraživanju o zaposlenima, koje se zasniva na kadrovskoj evidenciji pravnih subjekata i na evidencijama nezaposlenih koji su prijavljeni na biroima za zapošljavanje, dok se anketni podaci zasnivaju na procijenjenim podacima dobijenim direktnim intervjuom ciljane grupe u okviru domaćinstava izabranih slučajnim uzorkom.

Jedinica izvještavanja: jedinica izvještavanja za prikupljanje administrativnih podataka je pravni subjekt, dok je anketna jedinica svaki član slučajno izabranog domaćinstva.

Period posmatranja: administrativni se podaci odnose na zadnji dan u mjesecu, dok se anketni podaci odnose na aktivnost osoba u referentnom periodu.

Metod prikupljanja: podaci iz administrativnih izvora dobijaju se putem izvještaja koje dostavljaju pravni subjekti, dok se anketni podaci prikupljaju direktnim upitnikom od osoba u domaćinstvima koja su odabrana u uzorak.

Periodika prikupljanja: administrativni podaci se prikupljaju mjesečno, odnosno polugodišnje, dok se anketa u BiH provodi jedanput godišnje.

Definicije zaposlenosti i nezaposlenosti: administrativni podaci obuhvataju samo osobe u formalnoj zaposlenosti, odnosno osobe koje su kao nezaposlene prijavljene na biroima za zapošljavanje, dok se u anketi svaka kategorija detaljno definiše u skladu sa međunarodnim preporukama.

 

 

 

 

 

Anketa o radnoj snazi, 2012, premilinarni podaci

Polovinom  aprila 2012. godine provedena je, sedmi put, Anketa o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini na uzorku od 10.525 domaćinstava, od čega u Federaciji BiH 5.994, u Republici Srpskoj 3.518 i u Brčko distriktu BiH 1.013 domaćinstva. Intervjuisane su sve osobe u uzorkom izabranim domaćinstvima koje su prihvatile intervju.

Stopa neodziva bila je 13,5%, odnosno prikupljeni su podaci o ekonomskoj aktivnosti i ostalim karakteristikama stanovništva za 9.191 domaćinstvo.

Prema ovim podacima u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1.130.276 osoba, dok je broj neaktivnih bio 1.435.912 osoba. U okviru radne snage bilo je 813.683 zaposlenih i 316.593  nezaposlenih osoba. U okviru zaposlenih osoba bilo je 37.987 neplaćeni pomažući član domaćinstva.

Indeks potrošačkih cijena, juni 2012.

U mjesecu junu 2012. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na maj 2012. zabilježena je deflacija od 0,5%.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu 2012. godine u odnosu na maj 2012. godine, u prosjeku, su pale za 0,5%.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (po međunarodnoj klasifikaciji COICOP), u junu 2012. godine u odnosu na maj 2012. godine najviše su pale cijene u odjeljcima: Prijevoz za 1,7%, Hrana i bezalkoholna pića za 0,8%, Zdravstvo 0,5%, odjeća i obuća za 0,3%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti 0,1%.

U junu 2012. godine u odnosu na prethodni mjesec 2012. godine najveća povećanja cijena su zabilježena u odjeljcima Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,2%, Alkoholna pića i duhan za 0,1%, te Ostala dobra i usluge također za 0,1%.

Ostali odjeljci bez promjena cijena

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u augustu 2011. godine u odnosu na juli 2011. godine, u ostalim odjeljcima, u prosjeku, nisu zabilježene promjene cijena.

Tabela 1. Stope promjene cijena  nekih proizvoda i usluga

Proizvod

juni 2012/maj 2012.(%)

Ulje

0,54

Električna energija

0,32

Meso i mesne prerađevine

0,23

Odvoz smeća

0,12

Voda

0,08

Pšenično brašno

0,03

Gradski plin

0,00

Cigarete - domaće

0,00

Cigarete - strane

0,00

Hljeb

-0,02

Bezalkoholna pića

-0,64

Kahva

-0,75

Lijekovi

-0,78

Mlijeko

-1,38

Šećer

-1,81

Dizel

-3,47

Bezolovni 95

-3,57

Super 98

-4,49

Jaja

-5,07

 

 

Godišnja inflacija u junu 2012. godine u Bosni i Hercegovini bila je 1,9%.

 

Cijene proizvoda i usluga  koji se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu 2012. godine u odnosu na juni 2011. godine više su za 1,9%.

 

Najveći prosječni rast cijena je zabilježen u odjeljcima: Alkoholna pića i duhan za 9,7%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugih energenti za 5,7%, Prijevoz za 3,4%, Restorani i hoteli za 2,1%, Komunikacije za 1,5%, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,4%, Hrana i bezalkoholna pića za 1,1%, Rekreacija i kultura za 0,4%.

 

Detaljnije informacije o kretanju cijena u junu mogu se pronaći u saopštenju o Indeksu potrošačkih cijena u BiH za mjesec juni 2012. godine.

 

 

Tabela 2. Stope promjene cijena nekih  proizvoda i usluga

Proizvod

juni 2012/juni 2011.

(%)

Jaja

18,94

Cigarete - domaće

13,29

Cigarete - strane

13,20

Gradski plin

12,77

Električna energija

12,36

Voda

7,64

Bezolovni 95

5,64

Odvoz smeća

4,42

Dizel

4,16

Super 98

4,15

Meso i mesne prerađevine

3,00

Bezalkoholna pića

1,98

Kahva

1,90

Mlijeko

0,62

Lijekovi

-0,72

Hljeb

-4,03

Ulje

-6,81

Šećer

-7,20

Pšenično brašno

-12,39

 

 

 

U zemljama regije su zabilježene godišnje stope inflacije i to: u Hrvatskoj 3,8% i Srbiji 5,5%.

 

Stopa inflacije u Euro zoni ostala je stabilna - 2,4%.

Indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu, juni 2012.

U junu 2012. godine u odnosu na prethodni mjesec, ukupan indeks nije zabilježio promjene.

Posmatramo li glavne industrijske grupe (GIG-ove) zabilježen je rast cijena kod Netrajnih proizvoda za široku upotrebu za 0,2%, te kod Energije također za 0,2%. Cijene Intermedijarnih proizvoda zabilježile su pad od 0,3%. Kapitalni proizvodi i Trajni proizvodi za široku upotrebu nisu zabilježili promjene.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu na godišnjem nivou više su za 2,8%.

 

Rast je zabilježen u industrijskim grupama Energije za 7,5%, Netrajni proizvodi za široku upotrebu za 1,4% i Trajni proizvodi za široku upotrebu za 0,6%. Cijene Intermedijarnih proizvoda su u istom periodu pale za 1,1%. Kapitalni proizvodi nisu varirali.

U istom periodu zabilježen je rast proizvođačkih cijena u oblastima Vađenja ruda i kamena za 4,2%, Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom i toplom vodom za 11,9%, dok je u Prerađivačkoj industriji zabilježen rast cijena od 0,1 %.

Statistika turizma, maj  2012.

U Bosni i Hercegovini u maju 2012. turisti su ostvarili 80.095 posjeta, što je više za 27,7% u odnosu na april 2012. i za 7,4% više u odnosu na maj 2011. godine. Turisti su ostvarili 167.118 noćenja, što je više za 38,5% u odnosu na april 2012. i za 7,0%  više u odnosu na maj 2011. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 47,1% i  52,9% stranih turista.

 

U strukturi noćenja stranih turista u maju 2012. najviše noćenja ostvarili su turisti iz  Hrvatske (14,7%), Srbije i Turske po (11,9%) i Slovenije (7,4%),  što je ukupno 45,9%.  Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 54,1% noćenja.

Turisti su se u prosjeku  zadržavali 2,1 noći, 2,3  domaći i 2,0 strani turisti. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su: Rusija i Irska sa prosječnim zadržavanjem od po 4,5 dana, Egipat  sa  4,0 dana, Iran  sa 3,6 dana, Saudijska Arabija sa 3,3 dana i Rumunija sa 3,1 dan.

 

Smještajni kapaciteti tj. broj ležaja u maju 2012. iznose 24.727 i veći su za 1,7%  u odnosu na april 2012, a za 5,7%  manji u odnosu na maj  2011. godine.

TB Kultura i umjetnost, 2007-2011.

 

Agencija za statistiku BiH objavljuje bilten „Kultura i umjetnost“ kao redovnu godišnju publikaciju.

Podaci dati u ovom biltenu rezultat su agregiranja podataka entitetskih zavoda za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko distrikta BiH.

 

U biltenu „Kultura i umjetnost“ Agencija za statistiku BiH objavljuje podatke o radio i tv stanicama, kinima, pozorištima i bibliotekama, u periodu od 2007. do 2011. godine.

 

 

 

MD Metodološki okvir za razvoj kratkoročnih poslovnih statistika u BiH

 

Publikacija „Metodološki okvir za razvoj kratkoročnih poslovnih statistika u BiH“ ima za cilj da obezbijedi zajednički osnov za razvoj i proizvodnju različitih kratkoročnih poslovnih statistika o ekonomskim kretanjima u skladu sa EU standardima i metodologijama i važećim BiH propisima.

Metodološki okvir postavlja norme, standarde i definicije za proizvodnju uporedivih kratkoročnih  statistika u BiH. Bazirano na ovom okviru, detalji o metodama prikupljanja podataka i načinu kompilacije za svaki pojedini kratkoročni indikator biti će opisani u posebnim metodologijama.

Namjena ove publikacije je da doprinese daljem jačanju statističkog sistema BiH na način da u proizvodnju kratkoročnih statistika inkorporira sve statističke standarde i instrumente EU, kao što su:

  • EU „Short Term Business Statistics“ regulative (EU STS Regulations),
  • Klasifikacija ekonomskih djelatnosti (EU NACE Rev.2),
  • Klasifikacija proizvoda po djelatnostima (EU CPA 2008),
  • EU definicije statističkih jedinica,
  • Obavezna upotreba  Statističkog poslovnog registara (okvir poslovne populacije),
  • Obavezno korištenje fiksne bazne godine za kompilaciju indeksa,
  • Propisani EU standardi kvaliteta podataka i  dostave povjerljivih podataka,
  • Definisane metode prilagođavanja serija kratkoročnih podataka  za sezonska  odstupanja i odstupanja vezana za broj radnih dana (SA i WDA).




[1] International Merchandise Trade Statistics: Concepts and Definitions 2010, United Nations Statistical Papers, Series M, No.52, Rev. 3, New York, 2010