Mjesečno istraživanje o indeksu potrošačkih cijena u BiH
Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS)
Agencija za statistiku BiH
1. Kontakt
2. Podaci o ažuriranju metapodataka
3. Prezentacija statistike
4. Jedinica mjere
5. Referentni period
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
7. Povjerljivost
8. Politika diseminacije
9. Učestalost diseminacije podataka
10. Dostupnost i razumljivost
11. Upravljanje kvalitetom
12. Relevantnost
13. Tačnost i pouzdanost podataka
14. Pravovremenost i tačnost objave
15. Usklađenost i uporedivost
16. Troškovi i opterećenje
17. Revizija podataka
18. Statistička obrada
19. Komentar
1. Kontakt
1.1. Nadležna institucija AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
1.2. Nadležna organizaciona  jedinica Sektor za ekonomske statistike - Odjel za statistiku cijena
1.3. Kontakt osoba a) Rubina Ligata                                   
b) Gorčin Stojanović
1.4. Funkcija kontakt osobe a) Šef odsjeka za statistiku cijena    
b) Stručni saradnik
1.5. Kontakt poštanska adresa Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
1.6. Kontakt e-mail adresa rubina.ligata@bhas.gov.ba, gorcin.stojanovic@bhas.gov.ba
1.7. Broj telefona  +387 (33) 911 911
1.8. Broj faksa  +387 33 220 622
2. Podaci o ažuriranju metapodataka
2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka 15.09.2021
2.2. Datum poslednje objave metapodataka 31.10.2017.
2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka 15.09.2021.
3. Prezentacija statistike
3.1. Opis podataka Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva kupuju radi zadovoljenja svojih osobnih potreba na ekonomskom teritoriju Bosne i Hercegovine.  Mjeri se kao čisti indeks cijena Laspeyres-ovog tipa koji reflektuje samo promjenu tekućih cijena u odnosu na bazni referentni period. Inflacija za domaćinstva predstavlja stopu promjene u cijenama proizvoda i usluga kupljenih sa namjerom njihove konzumacije na teritoriju BiH. Obuhvat ovog indeksa čine proizvodi i usluge uključene u finalnu monetarnu potrošnju domaćinstava (HFMCE). 
3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju • CPI se klasificira prema 4-znamenkastim kategorijama i podkategorijama COICOP/HICP (Klasifikacije lične potrošnje prema namjeni).
• Osnovne kategorije COICOP/HICP klasifikacije su:
00. Ukupan indeks
01. Hrana i bezalkoholni napici
02. Alkoholna pića i duhan
03. Odjeća i obuća
04. Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti
05. Namještaj, kućanski aparati i redovno održavanje kuće
06. Zdravstvo
07. Prijevoz
08. Komunikacije
09. Rekreacija i kultura
10. Obrazovanje
11. Restorani i hoteli
12. Različita dobra i usluge
3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem CPI obuhvata sektor domaćinstava, preciznije sve proizvode i usluge koje domaćinstva nabavljaju i troše sa ciljem zadovoljenja svojih potreba. 
3.4. Statistički koncepti i definicije Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva kupuju radi zadovoljenja svojih osobnih potreba na ekonomskom teritoriju Bosne i Hercegovine.
3.5. Statistička jedinica Maloprodajni objekti tržnice (marketi, benzinske stanice, kiosci, apoteke i druge specijalizovane prodavnice), preduzetnici, javna preduzeca i ustanove, itd.
3.6. Statistička populacija Obuhvat CPI čine proizvodi i usluge uključene u HFMCE (Household final monetary consumption expenditure-Troškovi finalne monetarne potrošnje domaćinstave).  CPI se klasificira prema 4-znamenkastim kategorijama i podkategorijama COICOP/HICP (Klasifikacije lične potrošnje prema namjeni). HFMCE se definira kao dio potrošnje koji se javlja:kod domaćinstva bez obzira na njihov nacionalni ili rezidentni status, u novčanim transakcijama, na ekonomskoj teritoriji zemlje, za robe i usluge upotrijebljene za direktno zadovoljenje potreba članova domaćinstva te u jednom ili oba promatrana perioda. Cijene koje se prikupljaju su cijene koje plaćaju domaćinstva s ciljem nabavke pojedinačnih roba i usluga u novčanim transakcijama. Prikupljaju se one cijene koje su stvarno plaćene u momentu odvijanja procesa kupovine, uključujući sve poreze i nediskriminatorna sniženja, a isključujući eventualne subvencije. U svrhu ponderiranja indeksa se koriste podaci dobijeni Anketom o potrošnji domaćinstava. 
3.7. Referentno geografsko područje Indeks potrošačkih cijena u BiH obuhvata teritorij cijele BiH, a objavljuje se pojedinačno za svaki od entiteta te BiH u cjelini.
3.8 Vremenska pokrivenost 2005-ongoing.
3.9. Bazni period 2015.
4. Jedinica mjere Jedinice mjere koje se koriste su: Indeks (indeksni brojevi), procentualna promjena u odnosu na isti mjesec prethodne godine (stopa) i procenutalna promjena u odnosu na prethodni mjesec (stopa). 
5. Referentni period Mjesec (indeksi i stope). 
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
6.1. Pravni akti i drugi sporazumi • Zakon o statistici BiH,
• Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada BiH,
• Metodologija Indeksa potrošačkih cijena u BiH,
• Međunarodne preporuke i priručnici (Eurostat, MMF, UN).
6.2. Razmjena (posredovanje) podataka Agencija za statistiku BiH kao proizvođač zvanične statistike je institucija nadlezna za izradu indeksa potrosackih cijena.
7. Povjerljivost
7.1. Povjerljivost - politika Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi  prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati. 
8. Politika diseminacije
8.1. Kalendar objavljivanja  Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu. 
8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link) Kalendar publikovanja dostupan je na:
https://bhas.gov.ba/Calendar/
8.3. Pristup korisnika Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
https://bhas.gov.ba 
U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
9. Učestalost diseminacije podataka Indeks potrošačkih cijena u BiH se diseminira na mjesečnoj osnovi.
10. Dostupnost i razumljivost
10.1. Saopćenja Mjesečna saopćenja o Indeksima potrošačkih cijena BiH kao i Tematski bilten su dostupni na web stranici Agencije za statistiku BiH:
https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/10
10.2. Publikacije Podaci se također objavljuju u:
https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/10
10.3. Online baza podataka Na web stranici Agencije za statistiku BiH se mogu pronaći saopćenja te tematski bilteni od 2005.godine do danas, dok je za period od 2005.-2021.godine moguće pronaći vremensku seriju podataka koja se može exportovati u excel formatu.
10.4. Pristup mikro podacima Nisu dostupni mikropodaci.
10.5. Drugo  /
10.6. Dokumentacija o metodologiji Metodološki dokument: Indeksi potrošačkih cijena u BiH-Metodologija i rezultata i Upravljanje podacima.
10.7. Dokumentacija o kvalitetu Izvještaji o kvalitetu CPI BIH za 2010.i 2014.godinu su dostupni na web stranici BHAS-a.
11. Upravljanje kvalitetom
11.1. Osiguranje kvaliteta Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
11.2. Procjena kvaliteta Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
12. Relevantnost
12.1. Korisničke potrebe Ključni korisnici podataka iz statističkog istraživanja su: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću Ministara BiH,  Centralna banka BiH, Eurostat, Svjetska Banka, MMF, Statistički odsjek Ujedinjenih nacija (UNSD), ambasade i konzularna predstavništva stranih država. Korisnici ovih podataka su i poslovni subjekti-preduzeća, mediji i opća javnost. Interno se ovi podaci koriste u statistici nacionalnih računa za proizvodnju bruto domaćeg proizvoda. 
12.2. Zadovoljstvo korisnika Anketa o zadovoljstvu korisnika je provedena u oktobru 2020. godine.:
https://bhas.gov.ba/News/Read/51 
12.3. Kompletnost podataka  Stopa kompletnosti podataka za P: R1=100%. Za ovu statistiku se izračunavaju svi ključni pokazatelji, koji se zahtijevaju prema međunarodnim standardima. 
13. Tačnost i pouzdanost procjene
13.1. Opća tačnost procjene /
13.2. Greška uzorkovanja /
13.3. Neuzoračka greška Greška obuhvata: uzorak korišten za svrhu prikupljanja potrošačkih cijena nije slučajan; odabran je sa namjerom zadovoljavanja specifičnih ciljeva. Odabran je procedurom koja obuhvata 4 faze: izbor geografskog područja, izbor prodajnih mjesta, liste proizvoda i njihovih reprezenata. Korišten je osnovni princip kako bi se osigurala reprezentativnost modela potrošnje domaćinstava- u smislu obuhvata najčešće nabavljanih proizvoda, najposjećenijih prodajnih mjesta te najprodavanijih brendova, vrsta i količina. To je ciljani uzorak pa su greške obuhvata u potpunosti eliminirane.  Liste aktivnih prodajnih mjesta, najprodavanijih proizvoda i robnih marki se redovno ažuriraju kako bi se umanjila mogućnost grešaka obuhvata. 
Greška mjerenja:prvu kontrolu prikupljenih podataka vrše sami snimatelji koji imaju obavezu da ispravno prikupe cijene proizvoda i usluga sa liste te da ispravno evidentiraju sve eventualne promjene marke, vrste ili količine proizvoda.  Prilikom unosa podataka u za to namijenjenu aplikaciju u MS Access 2000 vrši se i automatska kontrola koja provjerava da li neka cijena nije unijeta, da li je neka cijena =0, te izračunava koeficijent varijacije u odnosu na prethodno unijetu cijenu odnosno baznu cijenu. Entiteski Zavodi, zatim po obradi podataka i izračunavanju indeksa, vrše kontrolu da li indeksi ispunjavaju očekivane zahtjeve u smislu njihova trenda kretanja te ih porede sa informacijama dobijenim iz drugih izvora kako bi se utvrdila njihova konzistentnost. Dok entiteski Zavodi vrše logičku kontrolu podataka iz različitih gradova relevantnog entiteta, BHAS vrši kontrolu konzistentnosti podataka dobijenih iz dva entiteta te Brčko distrikta. Pojava grešaka mjerenja se može dogoditi samo u stadiju prikupljanja ili unosa podataka. Osoblje Zavoda i BHAS-a je u stalnom kontaktu sa snimateljima za davanje uputstava i metodoloških nedounica. Ukoliko se ipak otkrije greška u podacima, direktno se kontaktira snimatelj koji ponovo obilazi mjesto sakupljanja upitne cijene te se ona validira ili korigira i u njegovim registrima i u aplikaciju kako bi se osigurala dalja uporedivost i analiza podataka. Sve eventualne greške se eliminiraju prije same obrade podataka pa nema potrebe za daljim revizijama.
Greška neodgovora: ne postoji mogućnost neodgovora budući da podatke sakupljaju snimatelji na terenu. Pošto su snimatelji u stalnom kontaktu sa prodajnim mjestima u stanju su dobiti sve relevantne informacije koje im omogućuju pripremu i za budući rad-informacije o eventualnom zatvaranju prodajnog mjesta, prekidu ugovora sa dobavljačem određenog proizvoda, razlozima promjene cijene itd.  Potrošačke cijene odabranih proizvoda i usluga se prikupljaju u odabranim prodajnim mjestima (prodavaonicama, tržnicama, zanatskim radionicama, uslužnim organizacijama i javnim poduzećima). Broj prodajnih mjesta se ne mijenja tokom godine.
Stopa neodgovora jedinice: pošto se cijene direktno sakupljaju te da prodajna mjesta ne dostavljaju individualno cijene stopa obuhvata svaki mjesec je 100%. Broj cijena koje se prikupljaju u prodajnim mjestima je utemeljen na samom početku godine te se ne mijenja tokom godine osim za sezonske proizvode iz grupe poljoprivrednih proizvoda i odjeće i obuće (nekih 45 proizvoda) kod kojih se cijene prikupljaju samo u sezoni. Ipak postoje određene iznimke u slučaju objektivne nemogućnosti prikupljanja podataka koje se posebno označavaju u aplikaciji a to su: · Zakonska zapreka prikupljanja, · Prodajno mjesto je privremeno ili trajno zatvoreno, · Proizvod je privremeno ili trajno nedostupan, · Proizvod sezonski nedostupan.  U tom slučaju, snimatelj stavlja posebnu oznaku na upitniku što navodi osobu zaduženu za unos da ponovi cijene iz prethodnog perioda.
14. Pravovremenost i tačnost objave
14.1. Pravovremenost   Pravovremenost objave prvih rezultata: T+25. Potpuni set indeksa se objavljuje svakog mjeseca u prosjeku 25 dana nakon proteka referentnog perioda radi komplicirane procedure dostavljanja podataka između Zavoda i BHAS-a. Ne objavljujemo preliminarne podatke. Pravovremenost objave konačnih rezultata: rezultati prve objave su ujedno i konačni podaci, zato je pravovremenost konačnih rezultata jednaka pravovremenosti prve objave.
14.2. Tačnost Tačnost objave - objavljivanje za U: stopa tačnosti  objave podataka iznosi 12/(12+0) = 1.0 ili 100 %. Svih 12 rezultata mjesečnog istraživanja statistike cijena smo objavili na predviđeni datuma objave prema Kalendaru publikovanja.Tačnost objave - objavljiivanje za P: T+0. Nema odstupanja između najavljenog i stvarnog datuma objave (prema Kalendaru objavljivanja), s tim da je objavljeni kalendar prilagođen mogućnostima brzine dostave i obrade podataka
15. Usklađenost i uporedivost
15.1. Uporedivost - geografska Unatoč određenim razlikama u korištenim metodologijama među zemljama, CPI se može koristiti i za međunarodna poređenja stopa inflacije. Ipak se primarno koristi na nacionalnom nivou.
15.2. Vremenska uporedivost Uporedivost za U: podaci o indeksima potrošačkih cijena se proizvode i objavljuju od 2005. godine u mjesečnoj dinamici. Dužina uporedivih vremenskih serija za P: podaci o indeksima potrošačkih cijena BiH se proizvode i objavljuju od 2005. godine u mjesečnoj dinamici. Dužina uporedivih vremenskih serija obzirom da se radi o mjesečnim vremenskim serijama iznosi 11x12 = 132 (mjeseci). 
15.3. Usklađenost – cross domain /
15.4. Usklađenost – interna  Indeksi cijena su strukturalno koherentni, viši nivoi agregacije se deriviraju iz detaljnih indeksa u skladu sa čvrsto utemeljenim procedurama. 
16. Troškovi i opterećenje Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
17. Revizija podataka
17.1. Revizija podataka - politika Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije.
17.2. Revizija podataka – praksa  Revizija nije planirana niti izvršena.
18. Statistička obrada
18.1. Izvor podataka Veliki dio podataka se sakuplja lokalno- snimatelji dobijaju jasne specifikacije proizvoda od entitetskih Zavoda i Agencije, njihove COICOP kodove, te jedinice mjere. Koristeću unaprijed zadate specifikacije snimatelji biraju specifične proizvode, njihove marke i vrste te prikupljaju cijene u odabranim prodajnim mjestima.  Pri tome koriste kriterij najprodavanijeg proizvoda u najposjećenijem prodajnom mjestu. Kako bi e osiguralo praćenje identičnog proizvoda u narednim mjesecima snimateljima je naloženo  da unesu u upitnik unaprijed definirani set podataka o samom proizvodu kao i sve informacije o eventualnim zamjena ukoliko do njih dođe. Time se osigurava ispravno praćenje fluktuacije cijena između posmatranih perioda. CPI u BiH  se prikuplja korištenjem liste koja se sastoji od oko 600 proizvoda. Svaki mjesec se prikupi približno 21 000 cijena, korištenjem unaprijed zadanog uzorka na 12 geografskih lokacija. Obuhvaćena je velika većina proizvoda i usluga koje domaćinstva nabavljaju i konzumiraju na teritoriju cijele država. Obuhvat proizvoda i usluga se godišnje revidira kako bi se održala reprezentativnost modela potrošnje domaćinstava. Cijene se sakupljaju u 12 gradova (Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Brčko, Doboj, Istočno Sarajevo, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Trebinje, Tuzla, Zenica) koji se ponderiraju njihovim gravitirajućim stanovništvom odnosno njihovim značajem za regiju kojoj pripadaju. Cijene koje su predmet promatranja jesu pune cijene sa kakvima se domaćinstva u BiH susreću prilikom pribavljanja proizvoda i usluga namijenjenih zadovoljavanju svojih potreba na ekonomskom teritoriju BiH. To su ujedno i cijene važeće na dan prikupljanja odnosno momenta kupovine uključujući PDV a isključujući eventualne subvencije. Te cijene uključuju i sva ne-diskriminatorska sniženja i popuste.
18.2. Učestalost prikupljanja podataka Za svrhe izračunavanja indeksa potrošačkih cijena cijene se prikupljaju prema sljedećem kalendaru:  - dva puta mjesečno, u prvoj i trećoj sedmici za poljoprivredne proizvode na tržnicama; -  sve ostale cijene, u skladu sa EU Regulativama, se prikupljaju jedanput mjesečno (između 1.i 21. u mjesecu). Interval između snimanja se održava isti. 
18.3. Prikupljanje podataka Podaci se prikupljaju na terenu koristeći papirne upitnike, dok se manji dio cijena (uglavnom vezan za režijske izdatke) prikuplja centralno.
18.4. Validacija podataka Prvu kontrolu prikupljenih podataka vrše sami snimatelji koji imaju obavezu da ispravno prikupe cijene proizvoda i usluga sa liste te da ispravno evidentiraju sve eventualne promjene marke, vrste ili količine proizvoda.  Prilikom unosa podataka u za to namijenjenu aplikaciju u MS Access 2000 vrši se i automatska kontrola koja provjerava da li neka cijena nije unijeta, da li je neka cijena =0, te izračunava koeficijent varijacije u odnosu na prethodno unijetu cijenu odnosno baznu cijenu. Entiteski Zavodi, zatim po obradi podataka i izračunavanju indeksa, vrše kontrolu da li indeksi ispunjavaju očekivane zahtjeve u smislu njihova trenda kretanja te ih porede sa informacijama dobijenim iz drugih izvora kako bi se utvrdila njihova konzistentnost. Dok entiteski Zavodi vrše logičku kontrolu podataka iz različitih gradova relevantnog entiteta, BHAS vrši kontrolu konzistentnosti podataka dobijenih iz dva entiteta te Brčko distrikta. Pojava grešaka mjerenja se može dogoditi samo u stadiju prikupljanja ili unosa podataka. Osoblje Zavoda i BHAS-a je u stalnom kontaktu sa snimateljima za davanje uputstava i metodoloških nedounica. Ukoliko se ipak otkrije greška u podacima, direktno se kontaktira snimatelj koji ponovo obilazi mjesto sakupljanja upitne cijene te se ona validira ili korigira i u njegovim registrima i u aplikaciju kako bise osigurala dalja uporedivost i analiza podataka. Sve eventualne greške se eliminiraju prije same obrade podataka pa nema potrebe za daljim revizijama. 
18.5. Kompilacija podataka Izračunavanje indeksa cijena započinje izračunom elementarnog indeksa (indeksa na nivou konkretnog proizvoda) na nivou pojedinačnog grada primjenom geometrijske sredine. Agregirani indeksi se potom izračunavaju primjenom formule Laspeyers-ovog tipa koja kreće od indeksa reprezentativne stavke na nivou entiteta sve do općeg indeksa na nivou BiH. Za izračun se koriste dvije vrste pondera: ponderi stanovništva ( horizontalni) i ponderi potrošnje (vertikalni). Ponderi koji se koriste za izračun CPI BIH predstavljaju učešća odnosno relativni značaj odabranog proizvoda ili usluge u ukupnoj potrošnji domaćinstava sa ekonomskog teritorija BiH. Koriste se za izračunavanje ponderiranih prosjeka elementarnih indeksa. Vezani su za podatke o broju stanovnika određenog područja te prosječnoj potrošnji domaćinstava. Svi navedeni podaci za pondere dobijaju se iz Ankete o potrošnji domaćinstava koja se provodi svake četiri godine. 
18.6. Prilagođavanje Ne koriste se statistički postupci za podešavanje serije (metode desezoniranja). 
18.7. Sezonsko prilagođavanje Ne vrši se sezonsko prilagođavanje.
19. Komentar /