Godišnje istraživanje o bruto domaćem proizvodu Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za ekonomske statistike - Odsjek Nacionalnih računa
	1.3. Kontakt osoba	Edina Kozić
	1.4. Funkcija kontakt osobe	Šef odsjeka za statistiku nacionalnih računa
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	edina.kozic@bhas.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 952
	1.8. Broj faksa	+387 33 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka	31.10.2021.
	2.2. Datum poslednje objave metapodataka	31.10.2017.
	2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka	31.10.2021.
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Nacionalni računi su sastavljeni od niza makroekonomskih indikatora koji pružaju sveobuhvatnu sliku ekonomske situacije i služe kao osnova za pravljenje ekonomskih analiza, prognoza  i donošenje odluka. Glavni i najčešće korišteni agregat nacionalnih računa je bruto domaći proizvod (BDP) koji se obračunava na godišnjem i kvartalnom nivou. Korištena metodologija je u skladu sa Sistemom nacionalnih računa SNA93 i Evropskim sistemom nacionalnih računa ESA95. Agencija za statistiku BiH (BHAS) sastavlja i objavljuje godišnji  BDP po proizvodnom, dohodovnom i rashodnom pristupu. Rezultati obračuna su vrednovani u tekućim cijenama, cijenama prethodne godine i u cijenama referentne godine (2010). Statističke institucije BiH su procijenile veličinu neregistrovane ekonomije koja je uključena u obračun  BDP kao i vrijednost imputirane rente za stambene jedinice u kojima stanuju vlasnici. Statističke institucije su se fokusirale na identifikovanje podešavanja potrebnih za poboljšanje mjerenja outputa. Još uvijek nisu uvedena podešavanja po pitanju rashoda u neregistrovanoj ekonomiji. Obračun BDP-a po dohodovnom pristupu radi se uz korištenje istih izvora podataka i sličnih procedura kao i obračun po proizvodnom pristupu. Za obračun BDP-a  u stalnim cijenama se koristi koncept jednostrukih indikatora. Procjene su rađene u cijenama prethodne godine. Procjene bruto nacionalnog dohotka i buto raspoloživog dohotka izrađuje BHAS koristeći podatke  Centralne banke BiH.
	3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju	• Klasifikacija djelatnosti BiH 2010 (NACE rev.2) • CPA 2008 • COICOP • HS • CN • SITC
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	S obzirom da u BiH još nisu uvedeni sektori i podsektorii, još uvijek nije moguće izvođenje godišnjih sektorskih računa. U okviru IPA 2012 nacionalni program radi se na implementaciji sektorske klasifikacijeu skladu sa SNA2008/ESA 2010.
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Subvencije na proizvode i usluge su nepovratna plaćanja državnih institucija tržišnim proizvođačima namjenjena za proizvodni proces preduzeća ili za prodaju ili izvoz proizvoda. Subvencije na proizvode se isplaćuju po jedinici dobra ili usluge. Ostale subvencije na proizvodnju sastoje se od subvencija koje rezidentne proizvođačke jedinice mogu dobiti na osnovu angažovanja u proizvodnji i ne mogu se iskazati po jedinici proizvoda ili usluge. Bruto domaći proizvod jednak je sumi bruto dodanih vrijednosti u baznim cijenama po djelatnostima  plus porezi na proizvode minus  subvencije na proizvode. Po rashodnom pristupu, bruto domaći proizvod definiše se kao ukupna domaća krajnja potrošnja korigovana vanjskim bilasom roba i usluga sa inostranstvom. Osnovne komponente BDP po rashodnom pristupu su:izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava, izdaci za krajnju potrošnju neprofitnih institucija koje služe domaćinstvima, izdaci za krajnju potrošnju vlade, bruto investicije i izvoz i uvoz roba. Bruto domaći proizvod po dohodovnom pristupu jednak je sumi kompenzacija zaposlenih, neto poreza na proizvodnju (porezi na proizvodnju minus subvencije na proizvodnju) i bruto operativnog viška i mješovitog dohoka. Potrošnja fiksnog kapitala predstavlja vrijednost iskorištenih stalnih sredstava, u toku obračunskog perioda, koja se u procesu proizvodnje prenese na nove proizvode i usluge. U obračunu se ne koristi PIM metod. Sredstva zaposlenih uključuju bruto plate i naknade, socijalne doprinose na teret poslodavca i ostala primanja zaposlenih. Operativni višak je rezidualna kategorija dodane vrijednosti u finansjskim i nefinansijskim preduzećima. U netržišnim djelatnostima sektora države i neprofitnih institucija koje služe domaćinstvima bruto poslovni višak je jednak potrošnji fiksnog kapitala. Bruto poslovni višak obuhvata i poslovni višak po osnovu imputirane rente. Mješoviti dohodak je rezidualna kategorija u obračunu dodane vrijednosti za neinkorporirana preduzeća u vlasništvu domaćinstava. Ova kategorija se procjenjuje zasebno za individualnu poljoprivrednu proizvodnju i samostalne preduzetnike jer za njih nije moguće razdvojiti naknade po osnovu vlasništva od naknada po osnovu rada. Izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava sastoje se od izdataka rezidentnih domaćinstava na potrošnju roba i usluga za direktno zadovoljenje ljudskih potreba. Izdaci se vrednuju u kupovnim cijenama. Kupovna cijena uključuje sve poreze na proizvode koji mogu bitit plaćeni u vrijeme kupovine. Izdaci za krajnju potrošnju neprofitnih institucija  sastoje se od roba i usluga koje neprofitne institucije pružaju domaćinstvima bez naknade ili u cijenama koje nisu ekonomski značajne. Izdaci za krajnju potrošnju vlade - Sektor vlade se sastoji od svih institucionalnih jedinica koje proizvode netržišne usluge za individualnu ili kolektivnu potrošnju, te redistribuišu dohodak i bogastvo. Bruto investicije obuhvataju bruto investicije u stalna sredstva, promijene na zalihama i neto sticanje dragocijenosti. Izvoz i uvoz roba se pojavljuje kada postoji promjena vlasništva nad robom između  rezidenta i nerezidenta, bez obzira da li je došlo do fizičkog pomijeranja robe preko granice.
	3.5. Statistička jedinica	Institucionalne jedinice se prema SNA93 dijele na dvije osnovne grupe. Jednu grupu čine individualne jedinice (fizička lica -preduzetnici ili grupa lica koja čine domaćinstvo) a druga grupa se sastoji od zakonski definisanih jedinica (pravna lica) koje se dalje dijele na profitne (preduzeća), neprofitne institucije, finansijske institucije - banke i osiguravajuća društva, državne institucionalne jedinice- budžet i budžetski korisnici.
	3.6. Statistička populacija	Nacionalni računi kombinuju podatke iz više izvora tako da se pojam statističke populacije ne može primjeniti u kontekstu nacionalnih računa.
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	Za proizvodni BDP , zbog implementacije nove klasifikacije djelatnosti NACE Rev2, trenutno je raspoloživa serija podataka od 2005. godine. Za rashodni BDP  raspoloživa je serija podataka od 2007.
	3.9. Bazni period	Prethodna godina.
	4. Jedinica mjere	Podaci su prikazani u KM, EUR i USD. Podaci u EUR i USD su dobiveni preračunom KM u EUR i USD korišštenjem godiššnjih prosječnih kurseva za pomenute valute.
	5. Referentni period	Kalendarska godina
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	• Zakon o statistici BiH, • Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada BiH, • Sporazum o primjeni jedinstvenih metodologija i jedinstvenih standarda potpisan između statističkih institucija u BiH.
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Memorandumima o razumjevanju potpisanim između Agencije i drugih institucija (Centralna banka, Uprava za indirektno oporezivanje, DERK, DEP)  uspostavljeni su okviri buduće saradnje  u području za koje su  institucije zainteresirane – u prikupljanju i jačanju kvaliteta i pouzdanosti statističkih podataka.
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima	Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi  prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
		U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
	9. Učestalost diseminacije podataka	Godišnje.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopćenja	Redovna godišnja saopštenja: Bruto domaći proizvod za BiH - proizvodni pristup; Bruto domaći proizvod za BiH- dohodovni pristup Bruto domaći proizvod - rashodni pristup
		https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/12
	10.2. Publikacije	Tematski bilten „Bruto domaći proizvod prema proizvodnom, dohodovnom i rashodnom pristupu“ i BiH u brojevima - dio za nacionalne račune:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/12
	10.3. Online baza podataka	Ne postoji online baza podataka .
	10.4. Pristup mikro podacima	Nisu dostupni mikropodaci.
	10.5. Drugo	Ne postoje druga sredstva diseminacije.
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	-  Opis izvora i metoda korištenih u kompilaciji nacionalnih računa za BiH http://bhas.ba  -  Međunarodno propisana metodologija za obracun nacionalnih racuna je Sistem nacionalnih racuna 1993 (SNA 93) koja pruža detaljan teorijski okvir, dok je za zemlje Evropske unije propisana metodologija Evropski sistem nacionalnih racuna 1995 (ESA 95) koja je u potpunosti konzistentna sa SNA 93 i prilagodjena evropskom okruženju i praksi.
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	/
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvaliteta	Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	Ključni korisnici podataka su: Ministarstvo finansija i trezora BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću Ministara BiH,  Centralna banka BiH, Eurostat, MMF, UNECE. Korisnici ovih podataka su i poslovni subjekti-preduzeća, mediji i opća javnost.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Anketa o zadovoljstvu korisnika je provedena u oktobru 2020. godine.:
		https://bhas.gov.ba/News/Read/51
	12.3. Kompletnost podataka	Stopa kompletnosti podataka za P: R1=100%. Za ovu statistiku se izračunavaju svi ključni pokazatelji, koji se zahtijevaju prema međunarodnim standardima.
	13. Tačnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća tačnost procjene	/
	13.2. Greška uzorkovanja	/
	13.3. Neuzoračka greška	Greška obuhvata: ne vrše se ocjene grešaka obuhvata za ovu statistiku. Stopa prekomjernog obuhvata: ne vrše se ocjene grešaka obuhvata za ovu statistiku.
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Podaci o BDP se kompiliraju i objavljuju godišnje. Pravovremenost objave prvih rezultata: t+7 mjeseci proizvodni i dohodovni BDP, t+9 mjeseci rashodni BDP.  Pravovremenost objave konačnih rezultata: t+12 mjeseci.
	14.2. Tačnost	Tačnost objave - objavljivanje za U: podaci se publikuju prema kalendaru objavljivanja podataka.Tačnost objave - objavljiivanje za P: uglavnom podaci se publikuju prema kalendaru.
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Uporedivost - geografska	Obračun BDP-a se vrši u skladu sa međunarodnim metodologijama i preporukama SNA93/ ESA95 što omogućava geografsku uporedivost podataka sa ostalim zemljama.
	15.2. Vremenska uporedivost	Uporedivost za U: usljed  čestih revizija teško je obezbjediti dužu vremensku seriju podataka. Dužina uporedivih vremenskih serija za P: 2005-2014 BDP po proizvodnom i dohodovnom pristupu 2007-2014 BDP po rashodnom pristupu.
	15.3. Usklađenost – cross domain	/
	15.4. Usklađenost – interna	/
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka - politika	Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije.
	17.2. Revizija podataka – praksa	Revizija nije planirana niti izvršena.
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Glavni izvor podataka za obračun BDP prema proizvodnom pristupu su finansijski izvještaji kao i rezultati redovnih statističkih istraživanja, u zavisnosti od grupe poslovni subjekata za koju se prikupljaju podaci. Osnovni raspoloživi izvori podataka za kompilaciju BDP po rashodnom pristupu su rezultati redovnih statističkih istraživanja (vanjska trgovina, anketa o potrošnji domaćinstava, PRODCOM, istraživanje o investicijama, CPI, UVI, ) kao i  bilans plaćanja (BoP) i drugi izvori.
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Podaci se prikupljaju godišnje.
	18.3. Prikupljanje podataka	Nacionalni računi kombinuju podatke iz statističkih i administrativnih izvora. Tehnike prikupljanja podataka variraju zavisno od pristupa obračunu, raspoloživih izvora podataka, blagovremenosti objavljenih podataka i drugih faktora.
	18.4. Validacija podataka	Izvorni podaci prolaze kroz niz provjera oslanjajući se na principe potpunosti i dosljednosti.
	18.5. Kompilacija podataka	/
	18.6. Prilagođavanje	U skladu sa preporukama Eurostat-ovog priručnika  vrši se podešavanje bruto dodane vrijednosti za neobuhvaćene ekonomske aktivnosti (NOE).
	18.7. Sezonsko prilagođavanje	Ne vrši se sezonsko podešavanje.
	19. Komentar	/