Godišnje istraživanje o radnoj snazi
Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Structure (ESMS)
Agencija za statistiku BiH
1. Kontakt
2. Podaci o ažuriranju metapodataka
3. Prezentacija statistike
4. Jedinica mjere
5. Referentni period
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
7. Povjerljivost
8. Politika diseminacije
9. Učestalost diseminacije podataka
10. Dostupnost i razumljivost
11. Upravljanje kvalitetom
12. Relevantnost
13. Tačnost i pouzdanost podataka
14. Pravovremenost i tačnost objave
15. Usklađenost i uporedivost
16. Troškovi i opterećenje
17. Revizija podataka
18. Statistička obrada
19. Komentar
1. Kontakt
1.1. Nadležna institucija AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
1.2. Nadležna organizaciona  jedinica Sektor za demografiju i socijalne statistike - Odsjek za statistiku tržišta rada
1.3. Kontakt osoba a) Selma Husković
b) Ivana Simić
c) Svjetlana Kezunović                                                                                               
d) Zoran Škobić
e) Tijana Popić
1.4. Funkcija kontakt osobe a) Viši stručni saradnik za statistiku tržišta rada
b) Stručni saradnik za statistiku tržišta rada
c) Viši stručni saradnik za statistiku tržišta rada 
d) Stručni saradnik za statistiku tržišta rada
e) Stručni savjetnik za statistiku tržišta rada
1.5. Kontakt poštanska adresa Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
1.6. Kontakt e-mail adresa selma.bajramovic@bhas.gov.ba
ivana.simic@bhas.gov.ba
svjetlana.kezunovic@bhas.gov.ba
zoran.skobic@bhas.gov.ba,
tijana.popic@bhas.gov.ba
1.7. Broj telefona  +387 33 911 986;   +387 33 911 968 ;   +387 33 911 945;  +387 33 911 962
1.8. Broj faksa  +387 (33) 220 622
2. Podaci o ažuriranju metapodataka
2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka 28.9.2017.
2.2. Datum poslednje objave metapodataka 28.9.2017.
2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka 28.9.2017.
3. Prezentacija statistike
3.1. Opis podataka Anketa o radnoj snazi je istraživanje koje se u Bosni i Hercegovini provodi od 2006. godine u godišnjoj periodici. Ovo istraživanje je dio godišnjeg programa rada statističkih institucija u Bosni i Hercegovini.  Anketa o radnoj snazi je istraživanje usmjereno na domaćinstvo i dizajnirana je tako da se obezbjede podaci o osnovnim karakteristikama radno sposobnog stanovništva na osnovu kojih se vrši procjena ukupne radne snage u zemlji, kao i podaci o demografskim, obrazovnim, socio - ekonomskim i drugim karakteristikama stanovništva. Anketom se obezbjeđuju podaci o zaposlenosti, nezaposlenosti, podzaposlenosti, podaci o zanimanju, radnom vremenu, trajanju radnog odnosa, dodatnom zaposlenju, školovanju i daljem usavršavanju, traženju posla itd.
Metodološke postavke Ankete se zasnivaju na preporukama i definicijama Međunarodne organizacije rada (MOR) i regulativama Statističkog ureda EU (Eurostat), čime je osigurana međunarodna uporedivost dobijenih rezultata, kao i vremensku uporedivost podataka sa prethodnim godinama. Podaci dobijeni iz Ankete o radnoj snazi zasnovani su na konceptu radne snage (Labour Force Concept) i nisu metodološki uporedivi sa podacima koji se dobijaju iz drugih statističkih i administrativnih izvora.
Rezultati Ankete o radnoj snazi daju se u agregiranom obliku, čime je, u skladu sa odredbama Zakona o statistici BiH („Službeni glasnik BiH“, br.26/04 i 42/04), Zakona o statistici Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br.63/03) i Zakona o statistici Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, br.85/03) u potpunosti osigurana tajnost individualnih podataka o domaćinstvima i osobama.
3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju • Klasifikacija djelatnosti BiH (KDBiH 2010) uporediva sa UN klasifikacijom djelatnosti (ISIC Rev 3) i EU klasifikacijom djelatnosti (NACE Rev 2): od 2006-2012. godine koristila se NACE rev.1.1, a od 2012-2016. godine koristi se NACE rev.2
• Klasifikacija zanimanja BiH (KZBiH 08) koja je uporediva sa Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja (isco 08): od 2006-2010. godine koristila se ISCO 88, a od 2011-2016. godine koristi se ISCO 08
• Klasifikacija nivoa i oblasti obrazovanja koja je uporediva sa Međunarodnom standardnom klasifikacijom obrazovanje (ISCED 2011): od 2006-2014. godine koristila se ISCED 1997, a od 2015. se koristi ISCED 2011
• Klasifikacija profesionalnog statusa zaposlenih osoba koja je uporediva sa Međunarodnom klasifikacijom položaja u zaposlenju (ICSE): od 2006-2014. godine koristila se ISCED 1997, a od 2015. se koristi ISCED 2011
3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem Istraživanjem su obuhvaćeni svi ekonomski sektori.
3.4. Statistički koncepti i definicije Radno sposobno stanovništvo obuhvata sve osobe koje imaju 15 i više godina, podijeljene u dvije glavne kategorije: radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) i ekonomski neaktivno stanovništvo.
Radnu snagu ili ekonomski aktivno stanovništvo čine zaposlene i nezaposlene osobe.
Zaposlene osobe su osobe koje imaju 15 i više godina i koje su u referentnoj sedmici:
(a) radile najmanje jedan sat za plaću ili naknadu, bez obzira na njihov formalni
status ili
(b)  nisu radile, a imale su posao na koji će se vratiti.          
Kontigent zaposlenih osoba čine:
(a) zaposleni (osobe u zaposlenju koje za svoj rad primaju plaću ili naknadu),
(b) samozaposleni (poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika, te osobe koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju zaposlenike),
(c) neplaćeni pomažući članovi domaćinstva (članovi koji rade u porodičnom biznisu).
Nezaposlene osobe su osobe koje imaju 15 i više godina i koje:
(a) nisu u referentnoj sedmici obavljale nikakvu aktivnost za plaću ili naknadu,
(b) u toku četiri sedmice (referentne i tri prethodne) aktivno su tražile posao ili su našle posao i u skoroj budućnosti će početi raditi,
(c) mogle bi početi raditi u toku naredne dvije sedmice, ako im bude ponuđen posao.
Neaktivno stanovništvo čine sve osobe koje imaju 15 i više godina i koje u referentnoj sedmici nisu radile, te koje tokom četiri sedmice (referentne i tri prethodne) nisu poduzimale nikakve radnje sa ciljem traženja posla kao i osobe koje nisu spremne početi raditi u naredne dvije sedmice ako bi im posao bio ponuđen. U neaktivne spadaju: učenici/studenti, penzioneri, onesposobljeni za rad, osobe, koje obavljaju samo kućne poslove u svom domaćinstvu i obeshrabrene neaktivne osobe. Obeshrabrene neaktivne osobe su osobe koje nisu tražile posao u referentnom periodu, jer su uvjerene da ne mogu naći posao, iako žele raditi i spremne su da počnu raditi u naredne dvije sedmice, ako bi im posao bio ponuđen.
Prethodno navedeni statusi su statusi anketirane osobe prema definicijama Međunarodne organizacije rada (MOR), a radni status anketirane osobe prema njezinom vlastitom mišljenju je
subjektivni radni status.
Osnovni indikatori koji se računaju iz Ankete o radnoj snazi su:
(a) Stopa aktivnosti: procentualno učešće radne snage u radno sposobnom stanovništvu,
(b) Stopa zaposlenosti: procentualno učešće zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu,
(c) Stopa nezaposlenosti: procentualno učešće nezaposlenih osoba u radnoj snazi.
3.5. Statistička jedinica Jedinica posmatranja je domaćinstvo koje živi u stambenoj jedinici izabranoj u uzorak, a jedinica anketiranja je član izabranog domaćinstva.
3.6. Statistička populacija Ciljano stanovništvo koje se prati Anketom određuje se prema prisutnosti članova u anketiranom domaćinstvu.Pri određivanju prisutnosti prihvaćeno je načelo "de facto" stanovništva, koje isključuje članove domaćinstva sa boravištem na drugoj adresi na kojoj rade ili se školuju duže od dvanaest mjeseci, a ne uključuje privremeno prisutne članove drugoga domaćinstva. Anketom nisu obuhvaćena kolektivna domaćinstva kao što su domovi, samostani i slično. 
3.7. Referentno geografsko područje Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
3.8 Vremenska pokrivenost Podaci Ankete o radnoj snazi se proizvode i objavljuju od 2006. godine u godišnjoj dinamici. 
3.9. Bazni period Nije primjenjivo.
4. Jedinica mjere Podaci Ankete o radnoj snazi se izražavaju u hiljadama i u procentima.
5. Referentni period Anketa o radnoj snazi se provodi od 2006. godine kao godišnje istraživanje. Referentni period je vrijeme u kojem se vršilo prikupljanje podataka. Većina podataka se odnosi na ekonomsku aktivnost osoba u konkretnoj kalendarskoj sedmici, od ponedjeljka do nedjelje, koja se naziva referentnom sedmicom. Referentna sedmica je obično prva kalendarska sedmica, od ponedjeljka do nedjelje, u aprilu mjesecu. Terenski rad, odnosno anketiranje se provodi u naredne dvije sedmice poslije referentne sedmice.
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
6.1. Pravni akti i drugi sporazumi • Zakona o statistici BiH („Službeni glasnik BiH“, br.26/04 i 42/04), Zakona o statistici Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br.63/03) i Zakona o statistici Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, br.85/03)
• Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada BiH,
• Međunarodne preporuke i priručnici (Eurostat, MOR).
6.2. Razmjena (posredovanje) podataka Ključni korisnici anketnih podataka su:
1. Interni korisnici: statističari iz drugih statističkih oblasti
2. Nacionalni korisnici: vlade svih nivoa vlasti, ministarstva, druge državne institucije svih nivoa vlasti, ekonomski instituti, fakulteti, naučnici, analitičari tržišta rada, mediji itd.
3. Međunarodni korisnici: Statistički ured EU, Svjetska banka, Međunarodna organizacija rada, UNDP, UNESCO, UNECE, OECD, ETF, USAID, ambasade stranih država u BiH.
7. Povjerljivost
7.1. Povjerljivost - politika Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa.
Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi  prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati. 
8. Politika diseminacije
8.1. Kalendar objavljivanja  Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu. 
8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link) Kalendar publikovanja dostupan je na:
https://bhas.gov.ba/Calendar/
8.3. Pristup korisnika Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
https://bhas.gov.ba 
9. Učestalost diseminacije podataka Rezultati Ankete o radnoj snazi se objavljuju u godišnjoj dinamici, prema Kalendaru publikovanja podataka.
10. Dostupnost i razumljivost
10.1. Saopćenja Prethodni podaci Ankete o radnoj snazi u formi Saopćenja su dostupni na internetskoj stranici Agencije za statistiku BiH: 
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/LAB_00_2021_Q2_1_BS.pdf  
10.2. Publikacije Konačni podaci Ankete o radnoj snazi u formi Publikacije su dostupni na internetskoj stranici Agencije za statistiku BiH:
https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/13
BiH u brojevima – dio „Tržište rada“: 
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2021/NUM_00_2020_TB_1_BS.pdf
10.3. Online baza podataka Nisu dostupni podaci o Anketi o radnoj snazi on-line bazi podataka BHAS-a.
10.4. Pristup mikro podacima Pristup mikro podacima u istraživačke svrhe je omogućen i podaci se daju isključivo putem protokola koji podrazumijeva da korisnici moraju iskazati svrhu korištenja mikro podataka i potpisati Memorandum o razumijevanju. Mikro podaci Ankete o radnoj snazi se ne dostavljaju EUROSTATu, osim grupe osnovnih indikatora u unaprijed definisanim tabelama prema zahtjevu.
10.5. Drugo  Internetske stranice drugih institucija, pisani zahtjevi, telefonsko posredovanje, digitalni mediji, publikacije međunarodnih organizacija, baze podataka namjenjene za internu upotrebu, baze dostupne spoljnim korisnicima
10.6. Dokumentacija o metodologiji Datoteke sa referentnim meta podacima nisu dostupne. Osnovne metodološke informacije o ovom istraživanju sastavni su dio svake publikacije: 
https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/13
Detaljne informacije o istraživanju se mogu pronaći u dokumentu "Report on sector review of LFS in B&H" 
10.7. Dokumentacija o kvalitetu Izvještaj o kvalitetu za Anketu o radnoj snazi je dostupan na internetskoj stranici Agencije za statistiku BiH: 
 
https://bhas.gov.ba/Content/Read/92?title=Kvalitet     
                                                                                                                          
Sektorska procjena Ankete o radnoj snazi koja je provedena 2014. godine:
http://www.stat.gov.ba/dokumenti/1231052_SR_Report_LFS_BiH_18.12.2014.pdf  
11. Upravljanje kvalitetom
11.1. Osiguranje kvaliteta Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
11.2. Procjena kvaliteta Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
12. Relevantnost
12.1. Korisničke potrebe Ključni korisnici anketnih podataka su:
1. Interni korisnici: statističari iz drugih statističkih oblasti
2. Nacionalni korisnici: vlade svih nivoa vlasti, ministarstva, druge državne institucije svih nivoa vlasti, ekonomski instituti, fakulteti, naučnici, analitičari tržišta rada, mediji itd.
3. Međunarodni korisnici: Statistički ured EU, Svjetska banka, Međunarodna organizacija rada, UNDP, UNESCO, UNECE, OECD, ETF, USAID, ambasade stranih država u BiH.
12.2. Zadovoljstvo korisnika Jedan od ključnih elemenata u osiguravanju kvalitete statističkih podataka je praćenje zadovoljstva korisnika. Za ovo istraživanje ne postoji posebna anketa o zadovoljstvu korisnika.  Rezultati Ankete o zadovoljstvu korisnika dostupni su na web stranici:
https://bhas.gov.ba/
12.3. Kompletnost podataka  Anketa o radnoj snazi 2016 je pripremljena na osnovu regulative EC broj 377/2008 prema kojoj su obuhvaćene sve obavezne varijable, te stopa raspoloživih statistika iznosi 100%.
Neusklađenost se odnosi samo na periodiku provođenja Ankete, gdje se prema regulativi zahtjeva kontinuirano provođenje ankete sa kvartalnom i godišnjom objavom rezultata, dok se u BiH Anketa provodi jedanput godišnje.
13. Tačnost i pouzdanost podataka
13.1. Opća tačnost procjene Anketa o radnoj snazi je istraživanje koje se zasniva na uzorku , pa su rezultati dobijeni ovom Anketom podložni uobičajenim vrstama grešaka u vezi sa tehnikama uzorkovanja i anketiranja: greške uzorkovanja, neuzoračke greške, greške mjerenja, procesuiranja i neodgovora.
13.2. Greška uzorkovanja Greške uzorkovanja se prikazuju za slijedeće statistike i/ili varijabe: ukupno stanovništvo, radno sposobno stanovništvo, radnu snagu, zaposlene osobe, nezaposlene osobe, neaktivne osobe, osobe mlađe od 15 godina, osobe starosti 15-64 godina, stopu aktivnosti, stopu zaposlenosti i stopu nezaposlenosti. Greške uzorkovanja nastaju kao činjenica da se Anketa ne provodi na potpunom obuhvatu, tj. na cijeloj ciljanoj populaciji, koja bi u slučaju Ankete podrazumjevala sve osobe u BiH starosti 15 godina i više. Provođenje Ankete na potpunom obuhvatu zahtjevalo bi mnogo više vremena, kao i znatno veća finansijska sredstva za realizaciju. Anketa se provodi na uzorku, odnosno na dijelu domaćinstava. Također, poznato je da je za jedno istraživanje moguće izabrati veliki broj uzoraka, pri čemu bi svaki uzorak dao određene procjene ključnih indikatora koje bi bile više ili manje različite. Upravo nam greške uzorkovanja, koje su za razliku od neuzoračkih grešaka mjerljive, ukazuju na to koliko su naši dobijeni indikatori pouzdani.
13.3. Neuzoračka greška \
14. Pravovremenost i tačnost objave
14.1. Pravovremenost   \
14.2. Tačnost Za Anketu o radnoj snazi se računa tačnost objave prvih i konačnih rezultata.
15. Usklađenost i uporedivost
15.1. Uporedivost - geografska Anketa o radnoj snazi 2016 godine je provedena na osnovu preporuka Međunarodne organizacije rada i EU regulativa, pa su njeni rezultati uporedivi sa drugim Evropskim zemljama. Međutim, zemlje članice EU Anketu provode kontinuirano tokom godine, sa izradom kvartalnih i godišnjih rezultata, dok se u Bosni i Hercegovini Anketa provodi jedanput godišnje sa godišnjom izradom rezultata. Neusklađenost se odnosi samo na periodiku provođenja ovog istraživanja.
15.2. Vremenska uporedivost Podaci ARS ankete se proizvode i objavljuju od 2006. godine u godišnjoj dinamici.
15.3. Usklađenost – cross domain \
15.4. Usklađenost – interna  \
16. Troškovi i opterećenje Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
17. Revizija podataka
17.1. Revizija podataka - politika Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije.
17.2. Revizija podataka – praksa  Revizija nije planirana niti izvršena.
18. Statistička obrada
18.1. Izvor podataka Jedinica posmatranja u Anketi je domaćinstvo koje živi u stambenoj jedinici izabranoj u uzorak, a jedinica izvještavanja(anketiranja) su svi članovi domaćinstva. Demografski podaci se prikupljaju za sve članove domaćinstva, dok se podaci o radnoj aktivnosti prikupljaju za sve članove domaćinstva stare 15 i više godina. Kriterij o tome za koje osobe starosti 15 i više godina se prikupljaju podaci o radnoj aktivnosti je prisutnost člana domaćinstva u zadnjih 12 mjeseci u odnosu na referentnu sedmicu.
18.2. Učestalost prikupljanja podataka Podaci se prikupljaju anketiranjem članova domaćinstva izabranog u uzorak. Terenski rad se provodi dvije sedmice nakon referentne sedmice. Podaci za ARS se prikupljaju u godišnjoj dinamici.
18.3. Prikupljanje podataka
Podaci za Anketu o radnoj snazi se prikupljaju PAPI metodom putem upitnika u papirnoj formi. Podaci se prikupljaju neposredno od svih članova domaćinstva u uzorkom izabranom domaćinstvu putem intervjua. Odgovore u Anketi daje svaki član domaćinstva za sebe, a za djecu mlađu od 15 godina roditelj ili staratelj. Jedan član, nosilac ili najupućenija osoba u domaćinstvu može dati odgovore za sve članove posmatranog domaćinstva. Učešće ispitanika u Anketi je dobrovoljno, a na upitniku koji se koristi za provođenje Ankete je istaknuta povjerljivost individualnih podataka.

Referentni period je vrijeme u kojem se vršilo prikupljanje podataka. Većina podataka se odnosi na ekonomsku aktivnost osoba u konkretnoj kalendarskoj sedmici, od ponedjeljka do nedjelje, koja se naziva referentnom sedmicom. Određeni broj podataka se odnosi na druge periode (četiri sedmice, ili godina u odnosu na referentnu sedmicu). Referentna sedmica za ARS 2016 je bila od 04. do 10. aprila 2016. godine i prethodila je periodu terenskoga rada, odnosno anketiranja. Anketiranje je obavljeno u periodu od 11. aprila do 24. aprila 2016. godine.

Terenski rad bio je organizovan u saradnji sve tri statističke institucije u BiH. 
18.4. Validacija podataka Kako bi se osigurao kvalitet podataka, prije objave podataka vrši se vrednovanje i provjera izvora i izlaznih podataka. U svrhu validacije podataka vrše se poređenja anketnih rezultata sa prethodnim godinama, računanje stope odziva i neodziva itd.
18.5. Kompilacija podataka Unos, obrada i analiza anketnog materijala urađena je decentralizovano: u Agenciji za statistiku BiH se unosio, obrađivao i analizirao materijal iz Brčko distrikta BiH, dok su entitetki zavodi vršili unos, obradu i analizu svog anketnog materijala.

Postoje tri vrste neodgovora u ovoj Anketi: neodgovor cijelog domaćinstva (unit non-response), neodgovor jednog člana u domaćinstvu i neodgovor na pojedina pitanja (item non-response). Kod neodgovora cijelog domaćinstva (bilo da nije nađeno na adresi ili je odbilo učešće u Anketi iz nekog razloga) ne vrši se imputacija, već se korekcija uvodi kroz ponderisanje (korekcija inicijalnog pondera neodgovorom). Kod neodgovora jednog člana domaćinstva (odbijanje nekog člana domaćinstva da učestvuje u Anketi, naročito u dijelu ARS2b) se takođe ne uvodi imputacija (ovih slučajeva nije bilo 2016. godine). Kod neodgovora na određeno pitanje vrši se imputacija i to zavisno od vrste pitanja. Pri tome, imputacija se vrši samo na varijablama bitnim za izradu publikacije, kao što su dužina tražena posla, prosječni sati rada, itd.

Kod kontinuiranih varijabli se obično primjenjuje postupak prosjeka ili medijane i to u posmatanim grupama npr. za određenu starosnu dob, određenu školsku spremu, određeno zanimanje, itd.

Kod kategorijskih varijabli koristi se ili historijski podatak (ako postoji – npr. Anketa iz prethodne godine) ili logičko zaključivanje (ako je ovih slučajeva malo) ili hot-deck metoda. Ponekad se vrši i naknadna telefonska kontrola, kad dođe do faze obrade podataka.

Prvi korak koji je neophodno napraviti da bi se došlo do ocjene nepoznatih parametara populacije jeste izračunavanje inicijalnih pondera. Inicijalni ponder predstavlja recipročnu vrijednost vjerovatnoće izbora te jedinice u uzorak. U slučaju stratifikovanog slučajnog uzorka, u kome je u stratumu h u uzorak izabrano nh jedinica, dok je u stratumu ukupno Nh jedinica, vjerovatnoća izbora jedinice tog stratuma jednaka je nh / Nh, a inicijalni ponder jednak je Nh / nh.  Imajući u vidu da se u svakom statističkom istraživanju, ma koliko pažljivo bilo provedeno, javljaju neuzoračke greške različitih vrsta, potrebno je izračunati korektivne faktore inicijalnih pondera.

Korektivni faktori služe da se, npr. selektivno povećaju inicijalni ponderi jedinica koje pripadaju odgovoru istraživanja, tako da one predstavljaju i jedinice u populaciji koje su klasifikovane kao neodgovor. Osnovna pretpostavka ovakvog korigovanja je da su jedinice uzorka koje nisu odgovorile, po ključnim parametrima istraživanja slične onima koje spadaju u odgovor istraživanja. Ako u slučaju stratifikovanog uzorka u stratumu h imamo odgovor mh jedinica od ukupno nh odabranih u uzorak, onda je faktor korekcije inicijalnog pondera jednak nh/mh.

U ARS-u je inicijalni ponder za domaćinstvo u jednom od 6 stratuma, zapravo, recipročna vrijednost proizvoda tri faktora i to vjerovatnoće izbora primarne jedinice uzorkovanja (popisnih krugova), vjerovatnoće izbora sekundarne jedinice uzokovanja (domaćinstava) i stope izbora tipa uzorka (jer nije uzet cijeli ažurirani Master uzorak već samo onaj dio domaćinstava koja su direktno kontaktirana i pristala dati odgovor). Korekcija za neodgovor se vrši na svakom od 6 stratuma.

Dodatne korekcije, kao što su kalibracija, poststratifikacija se ne vrše jer ne postoje dobri eksterni izvori koji bi poslužili u tu svrhu. U program za unos anketnih podataka ugrađene su kontrole koje onemogućavaju da se u bazu unesu računski i logički neispravni podaci. To su, uglavnom, »HARD« kontrole koje upozoravaju i zaustavljaju unos, dok se ne unesu ispravni podaci. Ovakav način unosa obezbjeđuje da nakon unosa imamo bazu sa logički i računski čistim podacima.

Anketno istraživanje bazirano je na uzorkom odabranim domaćinstvima kao jedinicama posmatranja. Za okvir uzorka domaćinstava obično se koristi baza popisa stanovništva ili registar stanovništva. Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je 2013. godine, ali se još uvijek ne koristi za okvir uzorka. Za okvir uzorka korištena je baza ažuriranja domaćinstva iz 2009. godine. Uz pomoć UNDP-a, pripremljen je i proveden projekat Ažuriranje okvira uzorka u BiH, za koji je finansijska sredstva obezbijedila vlada Velike Britanije, putem svog Odjela za međunarodni razvoj (DFID). Ovim projektom izvršeno je prikupljanje podataka o svim domaćinstvima koja su se nalazila u 1.499 izabranih popisnih krugova. Prikupljeni su podaci o oko 80.069 domaćinstava koja čine Ažurirani master uzorak i koji je osnova za izbor uzorka za sva istraživanja na bazi domaćinstava koja se provode na teritoriji BiH.

Međutim, kao okvir za Anketu korišten je dio proširenog Master uzorka, preciznije sva ona domaćinstva koja su bila direktno kontaktirana i pristala dati podatke – njih 67.974. Iz ovog okvira (koji je u svom dizajnu bio stratificiran po entitetima i Brčko distriktu BiH) i tipu naselja (gradsko i ostalo) izvršen je izbor 10.616 domaćinstava za BiH, a od toga 1.053 za Brčko distriktu BiH. Zato kažemo da je uzorak je dizajniran kao stratificiran dvoetapni slučajni uzorak u kojem smo imali 6 stratuma.
18.6. Prilagođavanje Ne koriste se statistički postupci za podešavanje serije (metode desezoniranja). 
19. Komentar -